K VPRAŠANJU NARODNEGA IZGNANSTVA IN SAMOIZGNANSTVA V ZGODOVINSKEM ROMANU ČLOVEK PROTI ČLOVEKU FRANCETA BEVKA
Ključne riječi:
historical prose fiction, chivalric novel, Middle Ages, occupied Primorsko, novel metaphor, national consciousnessSažetak
V prispevku problematiko izgnanstva najprej razumemo na način narodnega izganjanja oz. preganjanja. Obravnavamo ga ob primeru zgodovinskega romana Človek proti človeku (1930) Franceta Bevka, ki se snovno naslanja na obdobje srednjega veka, vendar ga je mogoče (in verjetno najbolj ustrezno) brati kot metaforo, skozi katero se pisatelj v dobi italijanske okupacije Primorske polemično in obenem subtilno sooča z raznarodovalnimi pritiski tujih oblastnikov. Narodno preganjanje je v romanu zajeto v razmerju med predstavniki cerkvene in posvetne oblasti na eni ter podložništvom na drugi strani, najbolj temeljito pa obravnavano skozi razmerje med patriarhovci in pogumnimi (razbojniškimi) plemiči. Ti s svojim drznim nasprotovanjem patriarhu, skrivno zaroto in prizadevanji, da bi v domači deželi odpravili krivice in spet vzpostavili mir in red, prav tako služijo kot model za poenotenje nacije. Izganstvo razumemo v smislu posameznikovega notranjega izgnanstva in iskanja lastne identitete. Natančneje rečeno, gre za samoizgnanstvo, ki je hkrati samospoznavanje, kakor je utelešeno v osrednji figuri Jerka, ki je razpet med mečem, kuto in »petjem«. Jerko bi utegnil biti alter ego političnega preganjanca Bevka, ki je roman pisal v razmerah nadzorovanega bivanja in ga pomenljivo sklenil s simboliko sokola kot glasnika duhovnega sveta (in s tem umetnosti).
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
