О ГРАММАТИКАЛИЗАЦИИ ГЛАГОЛОВ
(на материале немецкого языка)
Ključne riječi:
лексический знак, грамматический знак, грамматикализация, категориальное значение, грамматическое значение, глагол, лексическое значение, функционально-грамматический каузативSažetak
В настоящей статье рассматриваются вопросы грамматикализации глаголов в немецком языке. Грамматикализация актуализирует изменения категориального значения глагола. Грамматикализация понимается как процесс возникновения грамматического знака из лексического и усиления его грамматической функции. Особенностью лексического знака является его автономность и способность появляться в любом языковом окружении. Именно уровень автономности является показателем степени грамматикализации лексических знаков. Чем автономнее лексический знак, тем ниже степень его грамматикализации, и наоборот. В результате грамматикализации он теряет свою автономность, приобретает грамматическое значение и начинает выполнять грамматическую функцию. В процессе грамматикализации происходит генерализация значения, то есть первичное лексическое значение знака стирается и появляется обобщенное значение. Это позволяет лексическому знаку расширить дистрибуцию. Грамматикализация рассматривается как непрерывный процесс усиления грамматизованности языковой единицы, при котором «неграмматическое» превращается в грамматическое, а менее грамматическое – в более грамматическое. Теория грамматикализации активно развивается в настоящее время, объектом описания теории является совокупность процессов, приводящих к возникновению грамматических значений, грамматических категорий и грамматических систем.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.