Македонија во книжевните дела на Лав VI и Константин VII: Историја и легенда
Sažetak
The analysis of the works of emperors Leo VI and Constantine Porfyrogenitus illustrate the tendency of representatives of the Macedonian dynasty in Byzantium for creating the impression that they are associated with the name Macedonia as well as with the Macedonian historical traditions. This ideology was generally created by Porfyrogenitus who, in his Vita Basilii, introduced the story about a direct relationship with Philip II and Alexander III the Macedon in the genealogy of his grandfather Basil I, apart from the ancient Armenian ancestry with the Arsacids,. To attach the Macedonian descent of the dynasty founded by Basil I, in his De thematibus Porfyrogenitus deliberately represented Macedonia in a wider geographical area, creating an impression that the administrative unit–theme with the same name Macedonia was an integral part in geographical as well as in historical connotation. The tendency for glorification of the dynasty with the Macedonian historical traditions resulted in its definite association with the name Macedonia and Macedonians, which became an essential part of the identity appellation and identification of the emperors of the Macedonian dynasty. This political ideology significantly impacted the perception of the Byzantine authors and their use of Macedonian terminology in elaborating the contemporary events related to Macedonia in the 9 th -12th century
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
