SVRGAVANJE MATRIJARHA: "ŠUMA STRIBOROVA" I "SUNCE DJEVER I NEVA NEVIČICA"
Ključne riječi:
žensko autorstvo, ženski poredak, regulirana seksualnostSažetak
Shvatimo li Priče iz Davnine ne samo kao zbirku priča, nego i kao autentično žensko pismo, u smislu teksta koji bilježi, utjelovljuje, artikulira posebna ženska iskustva, za što nam autorica daje dobre razloge, otvaraju nam se nove mogućnosti analize tog remek-djela hrvatske književnosti. U ovome ću se radu posvetiti usporednoj analizi dviju pripovjedaka iz zbirke, propitujući njihovu rodnu kodiranost.
Pripovijetke „Šuma Striborova“ i „Sunce djever i Neva Nevičica“ shvaćam kao lice i naličje, kao dva rješenja istog problema. Iako je, naizgled, riječ o sasvim različitim zapletima i nesumjerljivim junakinjama i junacima, razgrtanje kulisa manifestnog sadržaja razotkriva sukob koji latentno tinja u obje priče: riječ je o sukobu dva ženska naraštaja, sukobu stare majke/bake i snahe oko vlasti nad sinom, o rušenju i ponovnoj uspostavi ženske hijerarhije, pristajanju na i subverziji ženske loze i ženskog poretka temeljenog na regulaciji ženske seksualnosti i prokreativnog uloga. Muško je u obje priče rubno, objektno, dok je žensko pokretačko, djelatno, subjektno. Žensku poziciju, razvedenu na položaje junakinje i neprijateljice, svaka priča propituje iz različitog lika kao subjektnog, te u svakoj drugo utjelovljenje ženskosti izlazi pobjedničkim. „Šuma Striborova“ demonizira snahu guju proglašavajući njezin pokušaj preuzimanja vlasti nezakonitim, a njezinu neprokreativnu seksualnost čudovišnom, dok staricu majku uzdiže u braniteljicu pravednog poretka te za nju zadržava pravo izbora snahe kao one na koju će prenijeti majčinsku vlast. Priča „Sunce djever i Neva Nevičica“ stavlja se na stranu buntovnice, one koja ne pristaje na poredak, na majčinsku vlast, koja, u ovoj pripovijetci doseže čudovišne razmjere.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
