THE PRINCIPLES OF YUGOSLAV CULTURAL POLICY (1945-1952)
Ključne riječi:
cultural policy, socialist realism, sovetization, desovietization, Yugoslav societySažetak
After World War II and the formation of the new Yugoslav state, the Communist Party of Yugoslavia began to establish a new political system. In the process of transformation of Yugoslav society, the resource of culture was crucial. The paper focuses on the basic principles upon which the cultural policy in the new Yugoslavia was built, whose specificity was largely conditioned by the current political and educational situation. Based on the available archival material, the paper analyzes the fundamental ideas in the specific field, in the periods before and after the conflict with the Information Bureau (Cominform). The differences between the two periods show how important the social factors are in the formulation of the goals of the cultural policy. Namely, in the first years there is a strong sovietization in the cultural field, where the following of the Soviet models in politics is especially noticeable. In the 1950s began desovietization, а process that consisted of abandoning the Soviet model of cultural practices, abandonment of the ideological matrix of socialist realism and introduction of self-administrative socialism, which would contribute to a certain democratization in the field of cultural production.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
