EKSPRESIVNOST KOT BESEDOTVORNA PRVINA
(na primerih slovekskih glagolov)
Ključne riječi:
verbs, expressiveness, compounds, word formation, semantic changeSažetak
In our discussion expressiveness is limited to word formation and semantic change in Slovenian verbs, marked with a word-formational and semantic deviation from the neutral verbal form. In terms of scope and dissemination the most frequent, as would be expected, are the expressively formed verbs which express states, phenomena and human-related acts, since the basic prerequisite for expression is emotion; most of these are modification derivatives of verbs such as zvončkljati, davkovati, telefonariti etc. There has been an increase also in the use of ordinary verbal derivatives of nouns with expressive nouns, e.g. fotkati, koketkati, kuhariti, martinčkati se, šminkirati, paničariti, pipniti etc., which are typical of colloquial Slovenian, yet as stylistic features make part also of the written language. There is also a number of compounds derived from prepositional phrases such as ufilmiti, udružbiti, vprogramirati etc. Due to language economy one-word Slovenian counterparts like prenašati for downloadati can get established relatively quickly; at the same time having just phrasal translations leads to the use of borrowed expression such as bodibildati ‘to build, develop one’s body’ and velnes ‘feeling well’. At any rate the more recent derivatives of verbs such as cestniniti, fenati, klikati, mejlati, glisirati, hekati, kofetkati, lisičiti, paničariti, parčkati (se), piknikirati, pipsati, repati, rejvati, soteskati, šminkirati, šopingirati, televizirati (se), trimati, ufilmiti, vkodirati reduce and simplify the field of valency by maintaining subject valency only (i.e. monovalent verbs), or at best also includes accusative valency (i.e. divalent verbs).
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.