TRANZICIJA U PRIPOVJEDNIM I DRAMSKIM TEKSTOVIMA VINKA MÖDERNDORFERA
Ključne riječi:
Postmodernism, transition, literature, Slovenian author, Möderndorfer, intimism, minimalism, short story, strerotype, reality derealisation, novel, play, political subjectivity, political objectivity, globalisation meta-storySažetak
After the collapse of the former Republic of Yugoslavia, the newlyformed independent countries were, almost simultaneously, forced to attend an intensive course in democracy and capitalism. The rather large, but hitherto suppressed and somehow denied cultural and civilisational differences between the former republics surfaced at the same time. We could say that Slovenia has always been considered a part of the Central European cultural circle rather than a part of the Balkans, thus finding itself on the rather bipolar socio-cultural crossroads. The general impression is that the Slovenians deal with their communist past more successfully than their neighbouring nations; perhaps the fore-mentioned civilisational gap could be the reason for that. The essay “Transition in narrative and dramatic texts of Vinko Möderndorfer” is actually an abbreviated version of the elaborate study on the manner in which political transition has been presented in contemporary Slovenian literature by analysing the narrative and dramatic works of Vinko Möderndorfer (b. 1958), a contemporary writer and director. The texts were chosen mainly on the basis of frequency of transitional elements. Also, the study deals with the overall coexistence of postmodernism, transitional literature and globalisation, but it also addresses the question of the reader’s perception.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
