ZVUKOVI ŠUTNJE U DOKTORU ŽIVAGU BORISA PASTERNAKA
Ključne riječi:
Boris Pasternak, Doktor Živago, šutnja, revolucija, rat, nasilje, književni postupakSažetak
Utjecaj klasične glazbe i skladatelja poput Skrjabina i Wagnera vidljiv je u različitim segmentima Pasternakova pjesničkoga jezika. Muzikalnost – ritam, melodija, zvuk, intonacija, ali i šutnja – također je ključna karakteristika estetskoga jezika u Pasternakovom Doktoru Živagu, jednom od najvažnijih djela o padu imperijalne Rusije i kraju monarhije u krvavom ratu i revolucijama ikada napisanom. Rad istražuje neke aspekte odnosa između umjetnosti, povijesnog nasilja, rata i revolucija, odnosno između imaginarnog svijeta revolucionarne (sovjetske) Rusije u Doktoru Živagu i prikazivačkih praksi tih događaja ne kroz buku mase i grada nego duge i duboke trenutke šutnje. Dok je prikaz Oktobarske revolucije kao događaja obilježenog intenzivnim zvukovima, kakofonijom (kao što je Blok pisao u svom programatskom eseju Inteligencija i revolucija, piščeva je dužnost stvoriti nove književne oblike i nov književni jezik zahvaćanjem nadnaravne glazbe Revolucije), Pasternakova (ili, točnije, Živagova) revolucija u Doktoru Živagu često je prikazana kroz trenutke šutnje ili junakova međusobna šaputanja. Polazeći od teze da su i zvuk i šutnja istodobno i tjelesna stanja, ali i estetska i kulturna sredstva (postupci), cilj je rada ponuditi odgovore na sljedeća pitanja. Što znače zvukovi, šutnja i šapati kao metafore nasilja, rata i revolucije u Pasternakovu Doktoru Živagu? Posebice s obzirom na “paradoksalnu materijalnost” (Ch. Miller) šutnje, gdje to stanje potpune nijemosti i okamenjenosti istodobno simbolizira prazninu – ali i puninu, bestežinstvo – ali i težinu, te se, kako dalje Miller navodi, “može (...) promatrati istodobno kao bestežinsko stanje (rastakanje korporalnih granica) i kinetičko bogatstvo”, rad analizira simboličko značenje momenata šutnje u Pasternakovu romanu. Je li Pasternakova u romanu naširoko i duboko razvedena “retorika šutnje” (C. Glenn) označitelj povlačenja nekih romanesknih junaka iz vihora revolucionarne Rusije u njihove vlastite, privatne, intimne svjetove introspekcije i autorefleksije, ili je riječ o snažnom i beskompromisnom otporu protiv popularnog prikaza revolucije kao univerzalnog projekta političke i kulturne emancipacije i slobode? Drugim riječima, može li se Pasternakova “retorika šutnje” u Doktoru Živagu tumačiti kao stanje punoće, spoznaje, znanja (S. Sontag), odnosno kao metoda radikalnog govora šutljivih protagonista, a ne kao iskaz njihove (aristokratske) pasivnosti i nezainteresiranosti?
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.