ANTROPOMORFIZAM I ZOOMORFIZAM U HRVATSKIM, RUSKIM I NJEMAČKIM ZOONIMSKIM FRAZEMIMA

Автори

  • Branka Barčot University of Zagreb, Zagreb, Croatia , Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska , , , ,

Клучни зборови:

antropomorfizam, zoomorfizam, zoonimska frazeologija, hrvatski jezik, ruski jezik, njemački jezik

Апстракт

Predmet su ovoga rada antropomorfizam i zoomorfizam u hrvatskim, ruskim i njemačkim zoonimskim frazemima koji kao jednu od sastavnica imaju naziv divlje životinje. Riječ je o dvama pojmovima iz područja kulturne zoologije. Antropomorfizam je pridavanje ljudskih obilježja životinjama, a zoomorfizam je pokazivanje „životinjskog“ kod ljudi. Antropomorfizam datira još iz doba paleolitika kada su se na crtežima životinja prikazivale ljudske osobine. Etolozi su dokazali da u animalnom svijetu postoje određeni elementi kulture, a to znači da su životinje u dvostrukoj vezi s pojavom kulture: imaju same svoju kulturu i važne su za oblikovanje ljudske kulture. Glavni je cilj ovoga rada pokazati koji su hrvatski, ruski i njemački frazemi s divljom životinjom kao sastavnicom nastali na temelju antropomorfizma, a koji na temelju zoomorfizma i koliko je to utjecalo na predrasude o divljim životinjama ukorijenjene u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca.

Превземања

Податоците за превземање не се сè уште достапни.

Преземања

Објавено

2019-10-25

Издание

Секција

Современото oпштество во културата, јазикот и литературата

Како да се цитира

ANTROPOMORFIZAM I ZOOMORFIZAM U HRVATSKIM, RUSKIM I NJEMAČKIM ZOONIMSKIM FRAZEMIMA. (2019). Филолошки студии, 12(2), 481-496. http://194.149.137.236/index.php/philologicalstudies/article/view/468