NEGDJE IZMEĐU: O JEZIKU SRPSKIH PISACA IZ HRVATSKE
Ključne riječi:
Srbi u Hrvatskoj, nacionalna manjina, manjinski jezik, manjinska književnost, hrvatski jezik, srpski jezikSažetak
Od 1991. godine srpsko stanovništvo u Republici Hrvatskoj ima status pripadnika nacionalne manjine, dok je srpski klasificiran kao manjinski jezik. Popisi stanovništva provedeni 2001. i 2011. godine donijeli su neočekivane podatke prema kojima je tek četvrtina hrvatskih Srba navela srpski jezik kao materinji. Takvi podaci, međutim, (jednako kao ni zakonski akti o manjinskim jezičnim pravima) ne govore mnogo o tome kakvim se jezikom oni doista služe, već svjedoče tek o tome kojim su imenom ispitanici nazvali svoj materinji jezik.
Ovaj rad posvećen je jeziku književnosti, točnije analizi jezičnih obilježja književnih djela srpskih pisaca iz Hrvatske objavljenih nakon 1991. godine u izdanju Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, u ediciji pod naslovom Mala plava biblioteka. Budući da publicirana književna djela reflektiraju napetost između Deleuzova i Guattarijeva (2013) koncepta manjinske književnosti kao književnosti koju neka manjina stvara na većinskom jeziku te očuvanja manjinskog jezika kroz književno stvaralaštvo, rad propituje kako stvaralaštvo srpskih autora u Hrvatskoj poprima kolektivnu i političku vrijednost.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
