ОНИРИЗМ И ПОЭТИЧЕСКИЙ МИР СЮРРЕАЛИЗМА
Ključne riječi:
onirism, surrealism, imaginative process, higher reality, word play, associations, dreaming, hallucinative creations, condensing, bridging, symbolizingSažetak
This article is dedicated to the relation between onirism and the surrealistic poetic image which, seen from higher grounds, are closely interconnected. The etymological interpretation of dreaming indicates it is a specific state of the spirit that is characterised with hallucinative creations and disturbances of the realistic logical perception. Surrealism, on the other hand, is based on the belief in a higher reality of certain, already forgotten, forms of association, as well as on the belief in the power of dreams and the free word play. It is obvious that both of these phenomena are characterised by the unusual reality that is a result of a creation which inevitably contains inspiration as the initial imaginative process. What brings them closer together are also the common, easily recognisable mechanisms of reflecting, condensing, bridging, symbolizing, and other characteristics that can be found in both areas. It is what conditions their interconnection and this article shall illustrate it practically through the abundant poetry teeming with oniric surrealistic images written by Serbian, Macedonian and French poets (Milan Dedinac, Dushan Matich, Vlada Uroshevich, Mateja Matevski and Robert Desnos).
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
