FRAZEMI SA SASTAVNICAMA PAS I MAČKA U HRVATSKOM I BUGARSKOM JEZIKU
(SEMANTIČKA ANALIZA)
Sažetak
The paper deals with corpus of Croatian and Bulgarian phrases with compo- nents «Dog» and «Cat». We analyse origins, motivation, semantics and their equivalence in both languages. The semantic analysis shows that phrases mostly refer to human character and behaviour.
Downloads
##submission.citations##
Fink–Arsovski. Željka i sur. 2006. Hrvatsko – slavenski rječnik poredbenih fra- zema. Zagreb: Knjigra.
Fink–Arsovski. Željka. 2002. Poredbena frazeologija – pogled izvana i iznutra.
Zagreb: FF-press.
Ladan. Tomislav. 2006. Etymologicon. Zagreb: Masmedia
Ljubičić. Maslina. 1994. O hrvatskim zoonimima: konotativno značenje i fra- zeologija. Filologija. 22-23. Zagreb. 245 - 252
Matešić. Josip. 1982. Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb:
Školska knjiga.
Menac. Antica. Fink–Arsovski. Željka. Venturin. Radomir. 2003. Hrvatski
frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak.
Pintarić. Neda. 1996. Poljski i hrvatski adresativni zoo-afektivi. Zbornik HDLP
Jezik i komunikacija. Zagreb. 390 - 401
Vidović–Bolt. Ivana. 2004. Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i
hrvatskom jeziku: doktorska disertacija. Zagreb (rukopis).
Арнаудов. Михаил. 1918. Български празнични обичаи. София.
Нанова. Ани. 2005. Фразеологичен синонимен речник на българския език.
София: Хейзъл.
Ничева. Кети. 1979. Пътища за възникване на фразеологизмите (върху
материал от българския език). Въпроси на съвременния български книжовен
език. Кн.XXIII. София. 177 - 226
Ничева. Кети. 1987. Българска фразеология. София: Наука и изкуство.
Ничева. Кети. 1993. Нов фразеологичен речник на българския език.
София: Унив. изд. Св. Климент Охридски.
Ничева. Кети. Спасова–Михайлова. Сийка. Чолакова. Кристалина. 1975.
Фразеологичен речник на българския език. Т. 1 и 2. София: БАН.
Ничева. Мира. 2002. Фразеологичен речник на българския език. София:
Хермес.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
