„MIŠOLOVKA“ U 21. STOLJEĆU – OD HAMLETA DO EDWARDA SNOWDENA
Sažetak
Članak daje pregled prikaza mehanizama kontrole i nadzora u Hamletu Williama Shakespearea, Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana i suvremenim filmskim adaptacijama (Hamlet Michaela Almereyede iz 2000. godine). „Vječna tema“ renesansne drame tumači se u odnosu na elizabetansku ideologiju, totalitarne režime 20. stoljeća i suvremene oblike nadzora u današnjim „društvima kontrole“ (Deleuze). Uz paralele između književnog i filmskog Hamleta i Brešanova Joce Škoke povlači se i veza s Edwardom Snowdenom, svojevrsnim „anti-Hamletom“ (Rae) koji ne oklijeva razotkriti zlouporabu državne moći.
Downloads
##submission.citations##
Brešan, Ivo. (1992). Moji 'slučajevi [My cases]. In Crni dossier [Black dossier]. Branimir, Donat (Ed.). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Globus.
Brešan, Ivo. (1996). Osnovna načela moga kazališnog sustava [Basic principles of my theater system]. In Književna republika [Literary Republic], Vol. 52, 1/2. Brešan, Ivo. (2016). Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja [A play by Hamlet in the village of Mrduša Donja]. Kostrena: Lektira doo.
Bobinac, Marijan. (2001). Puk na sceni. Studije o hrvatskom pučkom komadu [Puck on stage. Studies on the Croatian folk piece]. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Burnett, Mark Thornton. (2000). To Hear and See the Matter: Communicating Technology in Michale Almereyda's Hamlet. In Cinema Journal. Johns Hopkins University Press. Vol. 42, No 3. 48-69.
Chushkin, N. N. (1966). Gamlet-Kachalov [Hamlet-Kachalov]. Moskva:
Iskusstvo. (In Russian).
Čale-Feldman, Lada. (1997). Teatar u teatru u hrvatskom teatru [Theater in theater in Croatian theater]. Zagreb: Matica hrvatska.
Deleuze, Giles. (1992). Postscript on the Societites of Control. In October. Vol. 59. 3-7.
Foucault, Michel. (1994). Nadzor i kazna. Rađanje zatvora [Supervision and punishment. Birth of a prison]. Zagreb: Informator, Fakultet političkih znanosti. Genette, Gérard. (1997). Palimpsests: Literature of the Second Degree. University of Nebrasca Press.
Hamlet. [Film.] (2009). Red. Gregory Doran. BBC.
Hamlet. [Film.] (2000). Red. Michael Almereyda. Miramax.
Klett, Elizabeth. (2013). The Heart of the Mystery: Michael Almereyda and
Gregory Doran's Films of Hamlet. Literature/Film Quarterly. In Salisbury University. Vol. 41, No 2. 102-115.
Kott, Jan. (1974). Shakespeare our Contemporary. London; New York: W.W Norton & Company.
Lyon, David. (2006). Theorizing Surveillance: The Panopticon and Beyond. Cullompton: Willan Publishing.
Lyon, David. (2014). Surveillance, Snowden, and Big Dana: Capacities, consequences, critique. In Big Data & Society. 1-13.
Marin-Garac, Ivana. (2016). Predgovor [Foreword]. In Brešan, Ivo. Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja [A play by Hamlet in the village of Mrduša Donja]. Kostrena: Lektira doo. 5-10.
Mendel, Arthur P. (1971). Hamlet and Soviet Humanism. In Slavic Review. Cambridge University Press. Vol. 30, No 4. 733-747.
Neill, Michael. (1992). Hamlet: A Modern Perspective. In Hamlet. Barbara A. Mowat and Paul Werstein (Eds.). New York: Washington Square Press. 307-326.
Rae, Paul. (2016). Lawful Espials. Edward Snowden's Hamlet. In Theatre Journal. 268, 335-355.
Senker, Boris. (1996). Hrvatski dramatičari u svom kazalištu [Croatian playwrights in their theater]. Zagreb: Hrvatski centar ITI.
Senker, Boris, (2006). Bard u Iliriji. Shakespeare u hrvatskom kazalištu [Bard in Illyria. Shakespeare in Croatian Theater]. Zagreb: Disput.
Shakespeare, William. (1991). Hamlet. Transl. Josip Torbarina. Zagreb: Školska knjiga.
Vidan, Ivo. (1995). Engleski intertekst hrvatske književnosti [English Intertext of Croatian Literature]. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
