ANTROPOMORFIZAM I ZOOMORFIZAM U HRVATSKIM, RUSKIM I NJEMAČKIM ZOONIMSKIM FRAZEMIMA
Sažetak
Predmet su ovoga rada antropomorfizam i zoomorfizam u hrvatskim, ruskim i njemačkim zoonimskim frazemima koji kao jednu od sastavnica imaju naziv divlje životinje. Riječ je o dvama pojmovima iz područja kulturne zoologije. Antropomorfizam je pridavanje ljudskih obilježja životinjama, a zoomorfizam je pokazivanje „životinjskog“ kod ljudi. Antropomorfizam datira još iz doba paleolitika kada su se na crtežima životinja prikazivale ljudske osobine. Etolozi su dokazali da u animalnom svijetu postoje određeni elementi kulture, a to znači da su životinje u dvostrukoj vezi s pojavom kulture: imaju same svoju kulturu i važne su za oblikovanje ljudske kulture. Glavni je cilj ovoga rada pokazati koji su hrvatski, ruski i njemački frazemi s divljom životinjom kao sastavnicom nastali na temelju antropomorfizma, a koji na temelju zoomorfizma i koliko je to utjecalo na predrasude o divljim životinjama ukorijenjene u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca.
Downloads
##submission.citations##
svijeta Hrvata, Nijemaca i Rusa. U: Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III.
(ur. D. Sesar). Zagreb: FF press. 183-192.
Barčot, Branka. 2013b. Концепт ЛИСА в языковой картине мира хорватов,
русских и немцев. У: Мир человека на гранях языка (под ред. Е.Е.
Стефанского). Самара: НОУ ВПО «СаГа». 11-18.
Barčot, Branka. 2013c. Фразеологизмы с компонентом волк в языковой картине
мира хорватов, русских и немцев. У: Die slawische Phraseologie (Hrsg. von
H. Walter, V.M. Mokienko). Greifswald: Ernst-Moritz-Arndt-Universität
Greifswald. 30-34.
Barčot, Branka. 2014. Divlja životinja kao sastavnica u hrvatskoj, ruskoj i
njemačkoj frazeologiji. Doktorski rad (u rukopisu).
Bertoša, Mislava. 1999. Stereotipi o životinjama. U: Teorija i mogućnosti primjene
pragmalingvistike (ur. L. Badurina, N. Ivanetić, B. Pritchard, D. Stolac). Rijeka /
Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 63-76.
Broz, Vlatko. 2012. Imageable Idioms in Croatian. In: Cognitive Linguistics between
Universality and Variation (ur. M. Brdar, I. Raffaelli, M. Žic Fuchs). New
Castle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing. 233-249.
Brozović Rončević, Dunja i Ankica Čilaš Šimpraga. 2008. Nacrt za zoonomastička
istraživanja (na primjeru imena konja). Folia onomastica Croatica. 17 (2008).
37-58.
Bunk, Ana i Maja Opašić. 2010. Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa
zoonimskom sastavnicom u hrvatskome i češkome jeziku. U: Rasprave Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/2 (2010). 237-250.
Čulinović-Konstantinović, Vesna. 1998. Životinje u narodnim vjerovanjima. U:
Kulturna animalistika: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 29. rujna
1997. u Splitu (ur. N. Visković, N. Cambi).Split: Književni krug. 158-183.
Horowitz, A. 2007. Anthropomorphism. In: Encyclopedia of Human-Animal
Relationships (ed. M. Bekoff).Westport, CT: Greenwood Publishing Group. 60-
66.
Kozlova 2001 = Козлова, Татьяна Валентиновна. 2001. Идеографический
словарь русских фразеологизмов с названиями животных. Москва: Дело и
Сервис.
Krumm, Michael. 2010. Wo liegt der Hund begraben? Wie die Tiere in die deutsche
Sprache kamen. Stuttgart: PONS GmbH.
Kube, Sibi. 2011. Wie kommt die Katze in den Sack und was weiß der Kuckuck
davon? Tierische Redewendungen und ihre Bedeutung. München: Heyne
Verlag.
Ljubičić, Maslina. 1994a. O hrvatskim zoonimima: konotativno značenje i
frazeologija. Filologija, 22-23. Zagreb: HAZU, Razred za filološke znanosti.
245-252.
Ljubičić, Maslina. 1994b. O zoonimima u poslovicama. U: Primijenjena lingvistika
danas: zbornik HDPL-a (ur. J. Mihaljević Djigunović, N. Pintarić). Zagreb. 86-
95.
Menac-Mihalić, Mira. 2007. O nekim hrvatskim dijalektnim frazemima sa
zoonimskom sastavnicom. U: Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanić, A. Zaradija
Kiš). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveučilišna naklada.
389-400.
Milić, Goran. 2013. Pristup zoosemiji u okviru teorije konceptualne metafore i
metonimije. Jezikoslovlje. 14.1.(2013). 197-213.
Mironova Blažina, Irina. 2013. Čovjek i životinja: onomatopejski uzvici u
hrvatskom i ruskom jeziku. U: Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. (ur.
Sesar, Dubravka). Zagreb: FF press. 113–121.
Mokienko, Valerij, Harry Walter, Tatiana Volodzina. 2004. Slawisch-germanische
Projektionen pomoranischer Redewendungen (Animalistische Phraseologismen
mit der Komponente Hund). In: Dzieje wsi pomorskiej, III. miȩdzynarodowa
konferencja naukowa (pod redakcjᶏ: R. Gazińskiego, A. Chludzińskiego).
Dygowo / Szczecin. 191-210.
Mokienko, Valerij M., Tatjana Valodzina, Harry Walter. 2006. Slawischgermanische Projektion pomoranischer Redewendungen (III) (Animalistische
Phraseologismen mit der Komponente Kater/Katze). In: Dzieje wsi pomorskiej,
V. miȩdzynarodowa konferencja naukowa (pod redakcjᶏ: A. Chludzińskiego, R.
Gazińskiego). Dygowo / Szczecin. 199-213.
Ribarova, Slavomira i Ivana Vidović Bolt. 2005. Biblijski frazemi sa zoonimskom
sastavnicom u hrvatskom, češkom i poljskom jeziku. U: Semantika prirodnog
jezika i metajezik semantike: zbornik Hrvatskoga društva za primijenjenu
lingvistiku (ur. J. Granić). Zagreb / Split. 643-654.
Vidović Bolt, Ivana. 2005. Prinos proučavanju biblijskih frazema u poljskom i
hrvatskom jeziku (ekvivalencija zoonimskih biblijskih frazema). U: Wyraz i
zdanie w jȩzykach słowiańskich, 5 (pod redakcjᶏ: M. Sarnowsiego i W.
Wysoczańskiego), Acta Universitatis Wratislaviensis, № 2747, Slavica
Wratislaviensia CXXXIII. Wrocław: Wydawnictwo Uniwersytetu
Wrocławskiego. 385-394.
Vidović Bolt, Ivana. 2007. Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji. U: Kulturni
bestijarij (ur. S. Marjanić, A. Zaradija Kiš). Zagreb: Institut za etnologiju i
folkloristiku i Hrvatska sveučilišna naklada. 403-424.
Vidović Bolt, Ivana. 2011. Životinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I.
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Visković, Nikola. 2007. Jezik i životinja. U: Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanić, A.
Zaradija Kiš). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveučilišna
naklada. 355-371.
Visković, Nikola. 2009. Kulturna zoologija: Što je životinja čovjeku i što je čovjek
životinji. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Walter et al. 2012 = Walter, Harry, Jekaterina Müller, Alexandra Scholtes, Viktoria
Ritter. 2012. Wie viel „Bock“ steckt in der Bockwurst? Tiere in deutschen
Redewendungen mit russischen und europäischen Parallelen. Greifswald: ErnstMoritz-Arndt-Universität Greifswald.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
