ЧОВЕЧКАТА ВЕРБА, ЖЕЛБА И СУДБИНА ВО ДЕЛАТА НА МАКЕДОНСКИТЕ ПИСАТЕЛИ ПОСВЕТЕНИ НА ПЕРИОДОТ НА БАЛКАНСКИТЕ ВОЈНИ
Sažetak
The title of the topic is based on associative ventures and visions of the Macedonian writers Mitko Madžunkov, Kole Čašule, Atanas Vangelov and Slavko Janevski about the unfortunate destiny of Macedonian people during the Balkan Wars, who always fight against each other. For centuries the Balkans have been a background of several major religions, a bulk of languages, not understandable for each other totally, having customs and habits which are stranger for Balkan neighbors than those of Western Europe. In this tiny region are concentrated various diverse models of cultures, which are scarcely known to each other. In such inherited environment, fairly late (in 19th century) started the struggle for establishing Balkan nation – states, i.e. political forms reunited around one ethnos, one religion, one language. Therefore, it is not strange that in the struggle were included all aggressive methods to resolve all national questions such as genocide, ethnic purging, violent movements, rechristening and renaming. All those events influenced forming characteristic features of the Balkans, such as hypocrisy, stubbornness, non-confidence, fear of new activity and of movement. All those features implemented in the character of the Balkans burden the process known as habitualisation, comprising of changing the unusual, unknown and foreign into usual, known and domestic. That process has difficulties in its functioning in the Balkans, because it is immediately connected with violence. Particularly, when the Balkans understand that peoples identity is not unique and that the word, being a whole so far, consists of a range of diverse and even antagonistic worlds. Afterwards conflict situations appear, so that everyone feels insecure and unsatisfied. Such statements can surely be confirmed by a range of examples in the Balkans' history. All of this human experience is elaborated in the works of Macedonian writers Mitko Madžunkov, Kole Čašule, Atanas Vangelov and Slavko Janevski. Having written about diverse civilizations, religions and nations, they uncover the roots of the contemporary conditions and events in the Balkans.
Downloads
##submission.citations##
Друговац Миодраг. 1990. Историја на македонската книжевност.
Скопје:Мисла.
Златна книга 100 години ВМРО. 1993. Скопје:Глас на ВМРО-ДПМНЕ.
Историја на македонскиот народ. 2003. Скопје:ИНИ.
Јаневски Славко. 1972. Ни балканците не се без судбина. во Омарнини.
Скопје:НИП „Нова Македонија“.
Маџунков, Митко. 1993. Кон другата земја. Скопје: Култура, Македонска
книга.
Harrison, J.E. 1903. Prolegomena to the Study of Greek Religion. Cambridge.
Чашуле Коле. 1984. Простум. Скопје:Мисла.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.