TKO NIŠTA NIJE NAUČIO IZ POVIJESTI, OSUĐEN JE DA MU SE ONA PONAVLJA… (IDEJA POVIJESNOG CIRCULUSA U ROMANIMA N. FABRIJA, I. BREŠANA I I. ANDRIĆA)
Sažetak
: It is necessary to start the speculations on history and its repetition in the novels of Croatian literature with Senoa and the concept of history developed in his historical novels. For Senoa, history is magistra vitae, the teacher of life, which expresses his attitude that, based on the acquired experiences, you can avoid mistakes and find better solutions. However, the genre of historical novel in Croatian literature has been constantly changing, as well as the concept of history within it and the affirmative attitude towards the past has been replaced by the vision of history as the time of suffering, evil, madness and death. Such a negative attitude towards history will be depicted in this paper through the examples of three novels: Practicing life (1985) by Nedjeljko Fabrio, The Confessions of Charactereless Man (1990) by Ivo Bresan and The Bridge on the Drina (1945) by Ivo Andric. All three novels evidently show a drastic decline from Senoa's concept of history. The mentioned authors in their novels openly criticize Senoa's attitude to history as the teacher of life, as they do not think something can be learnt from history. An affirmative attitude towards history has been replaced by a vision of history as a source of evil, agony and suffering. The main idea of historical circulus, i.e. recognition of the present through the past and vice versa and their permanent turns, has marked all three mentioned novels.
Downloads
##submission.citations##
Andrić, Ivo. 2007. Nemiri od vijeka. Izbor i predgovor napisao Krešimir
Nemec. Zagreb: Mozaik knjiga.
Brešan, Ivo. 1996. Ispovijedi nekarakternog čovjeka. Zagreb: Znanje.
Brkić, Mirna. 2010. Mudraci iza maske smijeha. Zagreb/Sarajevo:
Synopsis; Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Fabrio, Nedjeljko. 1996. Vježbanje života. Zagreb: Znanje.
Ivo Andrić u svjetlu kritike. 1977. Sarajevo: Svjetlost.
Ladan, Tomislav. 1962. Zoon Graphicon. Sarajevo: Veselin Masleša.
Leksikon hrvatske književnosti – Djela. 2008. Zagreb: Školska knjiga.
Matanović, Julijana. 1996. Vježbanje života – roman o povijesti ili slaganje
domina. Pogovor romanu Vježbanje života. Zagreb: Znanje.
Nemec, Krešimir. 1992. Šenoina koncepcija povijesnog romana. U:
Umjetnost riječi. 36. Zagreb. S. 155–164.
Nemec, Krešimir. 1994. Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja
19. st. Zagreb: Znanje.
Nemec, Krešimir. 1996. Historiografska fikcija Nedjeljka Fabrija. U:
Republika. 52. Zagreb. S. 49–53.
Nemec, Krešimir. 2003. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000.
Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj. 1981. Smrt Sancha Panze: ogledi o književnosti. Zagreb:
Nakladni zavod Matice hrvatske.
Šenoa, August. 1964. Zabavna knjižnica. I. dio. Kantorčica. U: Sabrana
djela. Knjiga XI. Priredio S. Ježić. Zagreb: Znanje.
Tatarin, Milovan. 2000. Utvara povijesti, utvara individualnosti. Dometi.
10. I–IV. Rijeka. S. 31–37.
Visković, Velimir. 2000. Brešanovo dvadeseto stoljeće. U: Umijeće
pripovijedanja. Ogledi o hrvatskoj prozi. Zagreb: Znanje.
Žmegač, Viktor. 1987. Povijesna poetika romana. Zagreb: Grafički zavod
Hrvatske.
Žmegač, Viktor. 1991. Povijesni roman danas. U: Republika. 47. 5–6.
Zagreb. S. 58–75.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
