FRAZEMI SA ZNAČENJEM 'NIKADA' U BUGARSKOM, HRVATSKOM, MAKEDONSKOM I SRPSKOM JEZIKU
Sažetak
The paper deals with corpus of Bulgarian, Croatian, Macedonian and Serbian idioms with the meaning 'never'. Idioms can be classified into three groups; the first group is motivated by days and holidays, in the second group impossible characteristics are attributed to the subject, while the third group consists of idioms with the component of time adverb. We analyse origins, motivation, semantics and their equivalence in both languages.
Downloads
##submission.citations##
Zagreb: FF press.
Menac, Antica. 2007. Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigra.
Pintarić, Neda. 2002. Pragmemi u komunikaciji. Zagreb: FF press.
Ribarova, Slavomira. 2009. Koliko su sveti „sveti“ u frazeologiji. U: Slavenski
jezici u usporedbi s hrvatskim I. ur. Dubravka Sesar. Zagreb: FF press. S. 171–177.
Велковска, Снежана. 2002. Белешки за македонската фразеологија.
Скопје: Институт за македонски јазик Крсте Мисирков.
Мршевић-Радовић, Драгана. 2008. Фразеологија и национална култура.
Београд: Друштво за српски језик и књижевност Србије.
Ничева, Кети. 1979. Пътища за възникване на фразеологизмите (върху
материал от българския език). Във: Въпроси на съвременния български
книжовен език. Кн.XXIII. София. C. 177–226.
Ничева, Кети. 1987. Българска фразеология. София: Наука и изкуство.
Стойнев, Анани. 2006. Българска митология, енциклопедичен речник.
София: Издателство Захарий Стоянов.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
