THE STORY OF ‘SILJAN THE STORK’ AS A MACEDONIAN SELF-IDENTIFYING NARRATIVE
Sažetak
This text raises the question of creation of the cultural and historical identity of the Macedonian nation covering the famous Macedonian folk tale about Siljan the Stork. Macedonian obstinacy and the infringement of the law and order, which must be restrained by sentencing, is metaphorically indicated with the paradigm of parental anathema and the metamorphosis of the disobedient son in the bird-stork. The characteristics of Macedonian persistence, eternity and agelessness are also accented by the symbolism of the bird migrant, the return of which is connected to the revival of the nature and the cycle of the new birth. Admittedly, the bird figure is of crucial importance for the constitution of the solar disk present on the Macedonian flag, and the whole cyclic system as a symbol of rising and rescuing from evil. Since the time of Paeonian culture, it has been considered as one of the most important cultural symbols of this part of the world and represented the good harbinger of Macedonian versatility and longevity.
Downloads
##submission.citations##
Bassand. Michel. 1974. La structure du pouvoir communal d une mi
croregion rurale en changement. Windisch, Sociologija Ruralis. Vol. 14, no. 3.
Cavendish. R. Ling. O. T. Mitologija. Zagreb: Mladost.
Cutrin. Patricia.; Gaither Kenn. 2005. Privileging Identity, Difference and
Power: The Circuit of Culture as a Basis for Public Relations Theory. Journal for Public Relations Research, 17(2).
Erman. V. G. Temkin. E. N. 1981. Mitovi stare indije. Beograd: Rad.
Goffman. Erving. 2003. An Analysis of Ritual Elements, in Social
Interactions. Reflections, Spring. Vol. 4, no. 3.
Jayarman. Raja. 2005. Personal Identity in Globalized World: Cultural
Roots of Hindu Personal Names and Surnames, in the Junal of Popular Culture.
Vol. 38, no. 3. Blackwell. Publising USA.
Lakan. Žak. 1983. Spisi. Beograd: Prosveta.
Platon. 2000. Gozba. Beograd: BIGZ.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
