Под знаком модернизма. Словенская культурная ситуация 1960-70-х гг.
Sažetak
By the end of 1960th in SFRY everyone are more sharply felt contradictions between freedom declared by the government and real type of authority. Art workers of 'leaden' decade (as 1970th when in SFRY the mode has sharply become tougher subsequently have been named), aspiring to be released from press of dominating ideology, enter confrontation with authority. The theory and practice of a modernism become here one of ways of alternative attitude, expression of disagreement with the state cultural policy. The Slovene cultural situation of 1960–70th became the important link during the democratization of a public and cultural life of republic, in many respects having paved the way for splash of national consciousness during the next decade. The creative intelligentsia which important force were differently minded Slovene modernists, in many respects promoted the destruction of political system.
Downloads
##submission.citations##
Восточной Европы после Второй мировой войны. 1945–1960-е гг. Москва.
«Индрик». Т. 1. Стр. 317–406.
Ильина. Галина. Я., Старикова. Надежда. Н. 2008. Культура
югославянских народов. Введение. в История культур славянских народов в
трех томах. Культура ХХ века. Москва. Т. 3. Стр. 353–357.
Старикова. Надежда. Н. 2001. Словенская литература. в История
литератур Восточной Европы после Второй мировой войны. 1970–1980-е гг. Москва. «Индрик». Т.2. Стр. 388–431.
Яндль. Эрнст. 1986. Предпосылки, примеры и цели одного из способов
поэтического письма. в Называть вещи своими именами. Москва. Прогресс.
Стр. 394–398.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
