МАКЕДОНСКОЕ ПРОСВЕТИТЕЛЬСТВО В БАЛКАНСКОМ КОНТЕКСТЕ
Sažetak
The Enlightenment created the political life, crystallized the form of creating a state, set the basis through the development of the army, the finances, the administration and the diplomacy. The state took on the rational aims: the education, the science, the authority over the church. The idea of enlightenment on the Balkan started in 19 century. In Macedonia, the Macedonian civil class (merchants and craftsmen) started the struggle against the Hellenism, the struggle for independent church and introduction of the vernacular in the schools, the struggle for development of the civil consciousness and inducement of the Macedonian national consciousness. After their initiative the church-school communities were created, which became the essence of the enlightenment. Supporters of the idea of enlightenment in Macedonia were the authors of textbooks, collectors of the folk literature, printers, representatives of the literature of the enlightenment (philosophical popular writings, moral weekly newspapers, edifyingentertaining magazines, pamphlets, calendars, student debates, human documents, memorys, chronicles, travels were written), representatives of the art (carvers, wood carvers, icon-painters) and representatives of the musical culture (the first melographs).
Downloads
##submission.citations##
Jелавич В. Историjа на Балканот осумнаесетти и деветнаесетти век / В. Jелавич. Скопjе,
1999.
Vidan G. Osamnaesto stoljece. Povjest svjetske književnosti / G. Vidan. Zagreb, 1982.
Актон Л. Историjа на слободата / Л. Актон. Скопjе, 2001.
Берѓаев Н. За човековото ропство и слободата / Н. Берѓаев. Скопjе, 1996.
Голабовски С. Историjа на македонската музика / С. Голабовски. Скопjе, 1999.
Грозданов С. Манастир Свети Jован Бигорски / С. Грозданов // Свети Jован Бигорски во
историjата на културата и уметноста на Македониjа. Скопjе, 1994.
Гулабчев С. Един оглед по етнография на Македония / С. Гулабчев. Габрово, 1887.
Знаки Балкан. M.: РАН, 1994.
Зографски П. Мисли за българския език / П. Зографски // Български книжици. София,
1858. Кн. 1.
Конески Б. Македонските учебници од XIX век / Б. Конески // За македонскиот
литературен jазик. Скопjе, 1981.
Конески Б. Македонско-воjвоцанске културне везе у XVIII и XIX веку / Б. Конески. Нови
Сад, 1992.
Ќорнаков Д. Творештво на миjачките резбари на Балканот од краjот на XVIII и XIX век /
Д. Ќорнаков. Прилеп, 1985.
Купер Е.Д. Светска филозофиjа / Е.Д. Купер. Нови Сад, 2004.
Лори Б. Балканска Европа / Б. Лори. Скопjе, 2003.
Мазовер М. Балканот: кратка историjа / М. Мазовер. Скопjе, 2003.
Миронска-Христовска В. Просветителството во Македониjа / В. Христовска-Миронска.
Скопjе, 2005.
Павловиђ К.С. Историjа Балкана / К.С. Павловиђ. Београд, 2004.
Поп-Атанасов Ѓ. и др. Скрипторски центри во средневековна Македониjа / Ѓ. ПопАтанасов, И. Велев, М. Jакимовска-Тошиќ. Скопjе, 1997.
Ристовски Б. Столетиjа на македонска свест / Б. Ристовски. Скопjе, 2001.
Тодоровски Г. Маѓепсан мегдан / Г. Тодоровски. Скопjе, 1979.
Шопенхауер А. Етика / А. Шопехауер. Скопjе, 1998.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.