KAKO ME VIDIŠ? Predodžbe neizvornih govornika hrvatskoga o Hrvatskoj i Hrvatima
Sažetak
Predodžbe (eng. images, representations) o zemljama i narodima tema su istraživanja u različitim znanostima i disciplinama poput sociologije i socijalne psihologije, imagologije, kulturnih studija, turizma i marketinga, primijenjene lingvistike, poučavanja jezika kao inoga. Predodžbe se dijele na autopredodžbe (predodžbe o svojem narodu i zemlji) te na heteropredodžbe (predodžbe o pripadnicima drugih naroda i zemalja). Kada se neki jezik poučava kao ini u skupini polaznika heterogenoj po prvom ili materinskom jeziku te zemlji i kulturi iz koje potječu, i to još u zemlji u kojoj se ciljni jezik govori, učenici i poučavatelji u takvu se multikulturnom okruženju nalaze pred izazovom susreta različitih predodžaba (i autopredodžaba i heteropredodžaba) koje utječu i na odnos polaznika jednih prema drugima, i na odnos prema ciljnom jeziku. Na temelju rezultata ankete provedene među učenicima hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ) na početnom stupnju Croaticumova programa o tome kako vide Hrvatsku i Hrvate pokušat će se dobiti uvid u to kakve su njihove predodžbe o Hrvatskoj i Hrvatima te postoje li razlike u predodžbama s obzirom na to iz koje zemlje učenici dolaze. Uz to prikazat će se i kako se spoznaje o toj izazovnoj temi mogu primijeniti u nastavi, i to u onom njezinom, napose danas neizostavnom dijelu, usmjerenom na stjecanje međukulturne kompetencije.
Downloads
##submission.citations##
inojezičnog hrvatskog. U Časopis za hrvatske studije 6 (1). 253–267.
Dukić, Davor. „Isto, a tako različito: o problemu prezentacije vlastite
kulture“. Izlaganje sa Stručnog skupa za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripradnika
hrvatske nacionalne manjine, iseljenika i Hrvata u BiH, Vodice, 2.–7. srpnja 2012.
Dukić, Davor i Zrinka Blažević, ur. 2009. Kako vidimo strane zemlje.
Uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa.
Dyserinck, Hugo. 2009. O problemu „images“ i „mirages“ i njihovu
istraživanju u okviru komparativne književnosti. U Kako vidimo strane zemlje. Uvod
u imagologiju. Davor Dukić i Zrinka Blažević, ur. Zagreb: Srednja Europa. 23–37.
Kramsch, Claire. 1993. Context and culture in language teaching. Oxford:
Oxford University Press.
Lambert, Wallace E. 1961. A study of the roles of attitudes and motivation
in second language learning; final technical report. Montreal: McGill University.
Lippmann, Walter. 1995. Javno mnijenje. Preveo Miroslav Hauptfeld.
Zagreb: Naprijed.
Nikitina, Larisa. Furuoka, Fumiraka. 2013. „Dragon, Kung Fu and Jackie
Chan…“: stereotypes about China held by Malaysian students. U Trames 17 (2).
175–195.
Nikitina, Larisa, Mohd Don, Zuraidah Binti. Loh, Sau Cheong. 2014a.
Investigating stereotypes about the target language country: A case of German
language learners. U RLA: Revista de lingüística teórica y aplicada (52). 113–132.
Nikitina, Larisa. Mohd Don, Zuraidah Binti. Loh, Sau
Cheong. 2014b. Focus on Brazil: Country images held by Malaysian learners of
Brazilian Portuguese. U Calidoscópio 12 (1). 73–82.
Nikitina, Larisa. Mohd Don, Zuraidah. Loh, Sau Cheong. 2014c. Il Bel
Paese as seen from Malaysia: Language learners’ stereotypical representations of
Italy. U Moderna språk 108 (2). 65–79.
Nikitina, Larisa. 2016. Language learners' representations of Portugal:
implications for culture teaching / Las representaciones de Portugal de los
estudiantes de portugu s: implicaciones en la ense anza de aspectos culturales. U
Cultura y Educacion / Culture and Education 28 (4). 863–879.
Nikitina, Larisa. 2017. Language learners' representations of Spanishspeaking countries: How can they inform language pedagogy? U Revista Signos.
Estudios de Linguistica 50 (93). 50–70.
Pasini, Dinka. 2010. Kultura u nastavi hrvatskoga kao stranog jezika. U
Časopis za hrvatske studije 6 (1). 189–200.
Spencer-Rodgers, Julie. 2001. Consensual and individual stereotypic
beliefs about international students among American host nationals. U International
Journal of Intercultural Relations 25 (6). 639–657.
Terracciano, Antonio. et al. 2005. National character does not reflect mean
personality trait levels in 49 cultures. U Science, 310 (5745), 96–100.
„Didot”. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14992
(pristupljeno: 29. ožujka 2017.).
„Predodžba“. Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, ur. Ljiljana
Jojić et al. 2015. Školska knjiga: Zagreb. 1153.
„Stereotip“. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58036
(pristupljeno: 29. ožujka 2017.).
„Stereotype“. https://en.wikipedia.org/wiki/Stereotype (pristupljeno: 29.
ožujka 2017.).
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
