ЗАГУБАТА, КУЛТУРНАТА МЕМОРИЈА И ЛИТЕРАТУРАТА НА ЕГЗИЛОТ
Sažetak
Exile related trauma emerges from the feeling of loss, which is one of the main topics in Edward Said’s Reflections on Exile. Sigmund Freud, in his work Mourning and Melancholia, states that the loss of the homeland is one of the cardinal reasons for mourning. This has led many exile theorists to analyze works themed around moving or relocating to another place based on the psychology of loss. Presenting the opposing positions of Edward Said, Paul Tabori and John Neubauer on exile literature, as well as their definitions of exile, refuges, expatriats, apatrides, this text focuses on the specific importance of cultural memory in exile literature, which refers to those who don’t live in the country in which they were born, or is authored by them. Implementing Azade Seyhan’s examinations of remembrance and what she refers to as “writing outside the nation”, this paper analyses exile literature as intentional remembrance caused by the feeling of loss, which relies on the restorative ability of cultural memory and aims to connect the past and present in integrative wholeness.
Downloads
##submission.citations##
Ilie, Paul. (1980). Literature and Inner Exile. Baltimore, London: The Johns Hopkins University Press.
Freud, Sigmund. (2006). The Penguin Freud Reader. New York, London: Penguin Books.
Kettler, David, Ben-Dor, Zvi. (2006). The Limits of Exile. Kettler, David, Ben-Dor, Zvi (Ed.). The Limits of Exile. (Thematic Issue of the Journal of the Interdisciplinary Crossroads, 2006, Vol. 3, N. 2). Pp. 1-9. Allahabad: Spectrum Press.
Said, Edward. (2001). Reflections on Exile. London: Granta Books.
Seidel, Michael. (1986). Exile and the Narrative Imagination. New Haven: Yale University Press.
Seyhan, Azade. (2001). Writing outside the Nation. Princeton and Oxford: Princeton University Press.
Tabori, Paul. 1972. The Anatomy of Exile. Edinburgh: Harrap.
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc-nd4.footer##Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
