GENERATIVNA METRIKA IN SLOVENSKI VERZ
Sažetak
Prispevek obravnava glavne generativnometrične teorije in vprašanje njihove uporabnosti za analizo slovenskega verza. Poskus generativnometrične analize slovenskega verza gradivsko temelji na Prešernovem in Kettejevem jambskem enajstercu, prispevek pa predstavlja tudi ugotovitve za potrebe diplomske naloge z istim naslovom izvedenih statističnih verznih analiz, ki dopolnjujejo že obstoječa dognanja o slovenskem jambskem enajstercu. Posebna pozornost je namenjena problematiki ambivalentnih enozložnic in tri- ter večzložnic, ki se raztezajo čez vsaj dva ikta. Primerjava hipotetičnih realizacij z gradivsko podprtimi je pokazala, da je edini primer redke realizacije uresničitev krepke pozicije z naglašenim zlogom neinicialno naglašene večzložnice, ki ji sledi naglašeni zlog druge samo inicalno naglašene večzložnice, kar se je v gradivu potrdilo le na enem primeru.
Downloads
##submission.citations##
Beaver, Joseph C. (1974). Generative Metrics. In Preminger, Alex; et al. (eds.). Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics (Enlarged ed.). Princeton, NJ: Princeton University Press. 931–933.
Chomsky, Noam. (1972). Language and Mind. New York: Harcourt Brace Jovanovich.
Červenka, Miroslav. (1988). Večerna šola stihoslovja [Evening School of Versiology]. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete. (In Slovenian.)
Glossary of Linguistic Terms. URL: https://glossary.sil.org (Accessed: 10. 10. 2022). (In English).
Hanson, Kristin. (2011). Generative Metrics: The State of the Art. Current Trends in Metrical Analysis. Ed. Christoph Küper. Littera 2. Frankfurt am Main [etc.]: Peter Lang. 45–63.
Halle, Moriss in Keyser, Samuel J. (1972). English III: The Iambic Pentameter. Versification: Major Language Types. Ed. W. K. Wimsatt. New York: New York University Press. 217–237.
Halle, Moriss in Keyser, Samuel J. (1966). Chaucer and the Study od Prosody. College English 28. 187–219.
Hayes, Bruce. (1988). Metrics and phonological theory. In F. Newmeyer (Ed.). Linguistics: The Cambridge Survey. Cambridge: Cambridge University Press. 220–249.
Jakobson, Roman. (2010). Poetry of Grammar and Grammar of Poetry. Berlin, Boston: De Gruyter Mouton.
Kette, Dragotin. (1907). Poezije: Ljudska izdaja [Poetry: People's Edition]. Ljubljana: L. Schwentner. (In Slovenian.)
Kiparsky, Paul. (1975). Stress, Syntax, and Meter. Language 51/3. 576–616.
Kiparsky, Paul. (1977). The Rhythmic Structure of English Verse. Linguistic Inquiry 8/2. 189–274.
Kiparsky, Paul. (1988). On Theory and Interpretation. In Derek Attridge and Nigel Fabb (Eds.). Linguistics and Literary Theory. Madrid: Visor. 193–206.
Kojen, Leon. (1996). Studije o srpskom stihu [Studies on Serbian verse]. Sremski Karlovci; Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. (In Serbian.)
Magnuson, Karl in Ryder, Frank G. (1970). The Study of English Prosody: An Alternative Proposal. College English 31/8. 789–820.
Magnuson, Karl in Ryder, Frank G. (1971). Second Thoughts on English Prosody. College English 33/2. 198–216.
Kočnik, Neža. (2022). Generativna metrika in slovenski verz [Generative metrics and Slovenian verse]. Diplomsko delo. Ljubljana: Filozofoska fakulteta Univerze v Ljubljani. (In Slovenian.)
Prešeren, France. (1847). Poezije Doktorja Franceta Prešerna [The Poetry of Doctor France Prešeren]. Ljubljana: Jožef Blaznik. URL: http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-OVOKMGOI (Accessed: 10. 10. 2022). (In Slovenian.)
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc-nd4.footer##Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
