VOKATIV U NASTAVI HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA

  • Tanja Salak Croaticum, Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb, Croatia

Sažetak

Vokativ se u poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ) najčešće uvodi kao zadnji, sedmi padež. To se može pripisati njegovim specifičnim morfološkim, sintaktičkim i semantičko-pragmatičkim obilježjima, ali i činjenici da se najmanje upotrebljava. Specifičan je jer je nezavisan padež (kao i nominativ), ima izraženu komunikacijsku funkciju (obraćanje, dozivanje i dr.) te je samo djelomično gramatikaliziran. Naime, često se izjednačavaju nominativna i vokativna morfološka obilježja kao rezultat utjecaja drugih jezika, organskih idioma i različitih funkcionalnih stilova. Ponekad se govori o izumiranju vokativa, no bilo bi primjerenije govoriti o njegovoj demorfologizaciji. Za razliku od drugih padeža, vokativ se nedosljedno obilježava posebnim morfološkim oblikom što je izazov u obradi vokativa u nastavi HIJ-a. U radu se promišlja o obradi vokativa koja bi u isto vrijeme uvažavala komunikacijske potrebe učenika HIJ-a na početnoj razini učenja jezika (A2 razina prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike) te stanje u suvremenome hrvatskome standardnom jeziku.

Downloads

Download data is not yet available.

##submission.citations##

Alexander, Ronelle. (2006). Bosnian, Croatian, Serbian: A Grammar with Sociolinguistic Commentary. Univ. of Wisconsin Press. (In English)

Barešić, Jasna. (2000). Dobro došli 1. Gramatika i rješenja zadataka. [Welcome 1. Grammar and keys]. Zagreb: Sova – Škola za strane jezike. (In Croatian)

Barić i sur. (2005). Hrvatska gramatika [Croatian grammar]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian)

Belaj, Branimir i Talacković Faletar, Goran. (2014). Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika [Cognitive grammar of Croatian language]. Zagreb: Disput. (In Croatian)

Bjedov, Vesna. (2009). „Prihvaćenost novoga poretka poučavanja padeža“ [„The attitude to the New Approach to Teaching Cases Proposed by the Croatian Language Curriculum“]. U Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik [Lahor: Journal for Croatian as Mother, Second and Foreign Lanugage], 1(7), 24-58. (In Croatian)

Blagus Bartolec, Goranka. (2015). „Svašta pomalo o padežima“ [„A little bit about cases“]. U Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika [Croatian language: scientific-popular journal for the culture of Croatian language]. 14-17. (In Croatian)

Božinić, Petra. (2021). „Obrada vokativnih obilježja u suvremenim udžbenicima i školskim gramatikama hrvatskoga jezika“ [„The interpretation of vocative linguistic features in contemporary textbooks and grammar books of the Croatian language“]. U Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu [School herald: journal for pedagogical theory and practice]. 95-119. (In Croatian)

Čilaš Mikulić, Marica; Gulešić Machata, Milvia, Udier, Sanda Lucija, Pasini, Dinka. (2006). Hrvatski za početnike 1 [Croatian for beginners 1]. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (In Croatian)

Čilaš Mikulić, Marica; Gulešić Machata, Milvia, Udier, Sanda Lucija. (2008). Razgovarajte s nama. Udžbenik i vježbenica za razinu A2/B1 [Talk to us. Schoolbook and workbook for levels A2/B1]. Zagreb: FF press. (In Croatian)

Gulešić Machata, Milvia; Udier, Sanda Lucija. (2019). „Poučavanje gramatičkih kategorija i njihovih oblika u ovladavanju hrvatskim kao inim jezikom“ [„Grammatical categories and their forms in learning Croatian as a foreign and a second language“]. U Strani jezici: časopis za primijenjenu lingvistiku [Foreign languages: Journal for Applied Linguistics]. 7-23. (In Croatian)

Ham, Sanda. (2002). Školska gramatika hrvatskoga jezika [School grammar of Croatian language]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian)

Grgić, Ana; Gulešić Machata, Milvia (ur.). (2017). Hrvatski A2: Opisni okvir referentne razine A2 [Croatian A2: Descriptive framework of reference level A2]. Zagreb: FF press. (In Croatian)

Jelaska, Zrinka. (2006). „Padežni izazov: hrvatska sklonidba i određivanje padeža“ [„Case Challenge: Croatian Declination and Case Identification“]. U Metodički profili [Methodology profiles]. 40-42. (In Croatian)

Jelaska, Zrinka. (2015). Basic Croatian Grammar: Sounds, Forms, Word Classes. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. (In English)

Juričić, Dinka. (1994). Reci mi hrvatski. Udžbenik [Tell me in Croatian. Schoolbook]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian)

Kapović, Mate. (2006). „Najnovije jezične promjene u zagrebačkom govoru“ [„The newest language changes in the dialect of Zagreb“] U Kolo 4. (izvor: https://www.matica.hr/kolo/301/Najnovije%20jezi%C4%8Dne%20promjene%20u%20zagreba%C4%8Dkom%20govoru/, pristup 15. rujna 2022.) (In Croatian)

Karlić, Virna; Cvitković, Ivana. (2017). „Vokativnost u hrvatskoj i srpskoj jezičnoj normi i upotrebi: morfološki pristup“ [“Vocativity in Croatian and Serbian language norm and usage : a morphological approach“]. U Filološke studije [Philological Studies]. 228-242. (In Croatian)

Kodrić Gagro, Ana i Vraneša, Ana. (2016). „Okamenjivanje: promjene u funkciji padeža u suvremenome hrvatskom jeziku ["Freezing: changes in case function in contemporary Croatian language“]. U S. Botica, D. Nikolić, J. Tomašić i I. Vidović Bolt (ur.). Šesti slavistički kongres. Hrvatsko filološko društvo. 401-411. (In Croatian)

Kolaković, Zrinka. (2007). „Zastupljenost padeža u hrvatskome jeziku u pisanim i govornim tekstovima“ [„The frequency of Cases in Croatian written and spoken data“]. U Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik [Lahor: Journal for Croatian as Mother, Second and Foreign Lanugage]. 242-270. (In Croatian)

Maresić, Jela. (1995). „O ostacima kajkavskoga vokativa“ [„On Remnants of the Kajkavian Vocative“]. U Filologija [Philology]. 235-238. (In Croatian)

Matovac, Darko. (2022). Basic Croatian Grammar. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (In English)

Raguž, Dragutin. (1997). Praktična hrvatska gramatika [Practical Croatian grammar]. Zagreb: Medicinska naklada. (In Croatian)

Stolac, Diana. (2005). „Komunikacijske funkcije vokativa“ [„Vocativ's communication functions“]. U Od fonetike do etike [From Phonetics to Ethics]. 173-184. (In Croatian)

Tanacković Faletar, Goran, Matovac, Darko. (2009). „Uporabno utemeljena teorija usvajanja jezika oprimjerena razvojem padežnog sustava imenica hrvatskoga jezika“ [„Usage-based Model of Language Acquisition: An Example of the Development of Noun Inflection in the Croatian Language“]. U Suvremena lingvistika [Contemporary Linguistics]. 247-273. (In Croatian)

Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika [Grammar of Croatian language]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian)

Udier, Sanda Lucija; Gulešić-Machata, Milvia; Čilaš-Mikulić, Marica. (2006). „Gramatičko-semantički pristup obradi padeža“ [„Grammatical-semantic approach to Croatian Cases“]. U Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik [Lahor: Journal for Croatian as Mother, Second and Foreign Lanugage]. 36-48. (In Croatian)

Objavljeno
2022-11-20
##submission.howToCite##
Salak, T. (2022). VOKATIV U NASTAVI HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA. Filološke Studije, 20(2), 146-163. Preuzeto od http://194.149.137.236/index.php/philologicalstudies/article/view/1738
Broj časopisa
Svezak 20 Br. 2 (2022): Philological Studies
Rubrika
Jezikoslovlje. Glotodidaktika

##submission.copyrightStatement##

##submission.license.cc.by-nc-nd4.footer##

Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.

Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.

Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.

Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu

Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.

Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.

Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.