ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA
Sažetak
The period after the Second World War is a time when a new identity of Croatian Yugoslav literature was formed under the watchful eye of the Soviets. However, it was precisely this first post-war decade which was extremely heterogeneous – both at the institutional and at the poetic levels – because it was then that contradictory tendencies appeared. At that time literature may have depended on extratextual climate more than ever before, that is to say on the specific socio-political regulations and directives which defined its further development, setting both its content and form, trying to deprive it of autonomy in that way. In the first post-war decade, literature, like all other branches of the arts at that time, adopted and reflected two totally opposite political directives – the initial sovietization (1945-1948) and a fierce desovietization (late 1940s and early 1950s). Two important films more than any literary work of the time show the paradigm shift, namely the westernization of the culture discussed in this paper. The first film is Tajna dvorca I. B. (The Secret of the I.B. Castle, 1951) directed by Milan Katić. This is a ballet pantomime, a satire about the Cominform resolution that was not shown publicly before 2000 (for half a century it was considered lost!). In the film, the resolution of the Cominform is anthropomorphized as a girl who is brought back to life at a spiritist séance so she can start a revolution of the people against their government. She tries to seduce the working people of Yugoslavia unsuccessfully as they reject her with disdain, so she dies spurned. The other film was produced by a young group of authors gathered around Kerempuh and the Neugebauer brothers (Walter and Norbert), led by Fadil Hadžić. This is the first Croatian animated film Veliki miting (The Big Meeting), reminiscent in form of American animation in the style of Walt Disney, while the content is that of anti-Soviet political satire. In it, Judin, an anti-Yugoslav instigator executes the orders of the Soviet government and invents various hoaxes against the “monstrous country” of Yugoslavia (an ironic allusion to lies that the USSR spread about Yugoslavia in newspapers). The film was shown in 1951 at the main square in Zagreb and received a standing ovation
Downloads
##submission.citations##
Cartoon. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Andrić. Iris. Arsenijević. Vladimir. Matić. Đorđe. 2004. Leksikon Yu mitologije.
Zagreb-Beograd: Rende-Postscriptum.
Banac. Ivo. 1990. Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom
komunističkom pokretu. Zagreb: Globus.
Bilandžić. Dušan. 1999. Hrvatska modema povijest. Zagreb: Golden marketing.
Flaker. Alaksandar. Pranjić. Krunoslav. 1978. (ur.) Hrvatska književnost u europskom
kontekstu. Zagreb: ZZK-Liber.
Flaker. Alaksandar. 1978. Hrvatska književnost prema avangardi i socijalno
angažiranoj književnosti. U: A. Flaker. K. Pranjić. (ur.) Hrvatska književnost u
europskom kontekstu. Zagreb: ZZK-Liber.
Flaker. Aleksandar. 1988. Nomadi ljepote. Zagreb: GZH.
Gefter. Mihail. 2003. Stalinizm: večnoe vozvraščenie. U: Russkij žurnal. http://old.russ.ru/politics/20030303–gef.html.
Goldstein. Ivo. 2013. Hrvatska povijesti. Zagreb: Novi liber.
Kolanović. Maša. 2011. Udarnik! Buntovnik? Potrošač… Popularna kultura i
hrvatski roman od socijalizma do tranzicije. Zagreb: Ljevak.
Kolanović. Maša. 2013. Utopija pod upitnikom. Predodžba Amerike u stihovima
dekadentnoga socijalizma. U: L. Duraković. A. Matošević. (ur.) Socijalizam na
klupi. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Kolešnik. Ljiljana. 2006. Između Istoka i Zapada. Hrvatska umjetnost i likovna kritika
1950-ih godina. Zagreb: institut za povijest umjetnosti.
Krleža. Miroslav. 1945. Književnost danas. U: Republika. br. 1-2. Zagreb.
Krleža. Miroslav. 1963. Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića. U: Eseji
III. Sabrana djela Miroslava Krleže. Svezak XX. Zagreb: Zora.
Krleža. Miroslav. 1963. Govor na kongresu književnika u Ljubljani. U: Sabrana djela
Miroslava Krleže. Svezak XXII. Zagreb: Zora.
Krleža. Miroslav. 1983. Dijalektički Antibarbarus. Sarajevo: Oslobođenje.
Lasić. Stanko. 1970. Sukob na književnoj ljevici 1928-1952. Zagreb: Liber.
Lasić. Stanko. 1989. Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži IV.
Stvaranje kulta. Zagreb: Globus.
Maković. Zvonko. 2014. Spomenička plastika Vojina Bakića. U: N. Ivančević (ur.)
Vojin Bakić. Svjetlosne forme. Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti.
Najbar Agičić. Magdalena. 2013. U skladu s marksizmom ili činjenicama. Hrvatska
historiografija 1945-1960. Zagreb: Ibis grafika.
Nemec. Krešimir. 2003. Povijest hrvatskoga romana od 1945. do 2000. godine.
Zagreb: Školska knjiga.
Papernyj. Vladimir. 2006. Kul’tura 2. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie.
Pavletić. Vlatko. 1952. Neka bude živost. U: Krugovi. br. 1. Zagreb.
Petrović. Tanja. 2013. Jugoslavenski socijalizam: od iskustva, preko sećanja (i
zaborava) do kulturne baštine. U: M. Kolanović. (ur.) Komparativni
postsocijalizam. Slavenska iskustva. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
Polimac. Nenad. 2003. Zabranjeni i izgubljeni hrvatski film. U: Nacional. br. 388.
http://www.nacional.hr/clanak/12004/nacional-otkrio-zabranjeni-i-izgu
bljeni-hrvatski-film.
Prosperov Novak. Slobodan. 2003. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Golden
marketing.
Radić. Damir. 2003. Rezolucija Informbiroa kao djevojka. U: Vijenac. br. 241. http://
www.matica.hr/vijenac/241/Rezolucija%20Informbiroa%20kao%20djevojka/.
Rafaelić. Danijel. 2013. Walter Neugebauer: čovjek koji je stripom mislio film. http://
arteist.hr/walter-neugebauer/.
Sontag. Susan. 1966. Against Interpretation and Other Essays. New York: Farrar,
Straus and Giroux.
Spehnjak. Katarina. 2002. Javnost i propaganda. Narodna fronta u politici i kulturi
Hrvatske: 1945. - 1952. Zagreb: Dom i svijet.
Šegedin. Petar. 1950. O našoj kritici. Nacrt referata za II. Kongres Saveza Književnika
Jugoslavije. U: Republika br. I/IV.
Visković. Velimir. 2001. Sukob na ljevici. Zagreb: Narodna knjiga/Alfa.
Vučetić. Radina. 2012. Koka-kola socijalizam: amerikanizacija jugoslovenske
popularne kulture šezdesetih godina XX veka. Beograd: Službeni glasnik.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.