STEREOTIPI O IDENTITETU PISACA MEÐUKNJIŽEVNE ZAJEDNICE
Sažetak
It is not that easy to write about the identity in the region such as Balkan. Many centuries of interference of cultures, traditions, languages, arrivals and departures of old civilizations are the cause of dispute, denial, changing and taking away someone’s identity. Artists and writers are just an example. Writing, primarily living in such environments, the writers have become a prey and therefore the victim of the political and national thoughts. Because of cultural interweaving, it is not hard to find in each one of them something "ours" and adopt it, but it is time to look at them in another way and to allow them to choose their own identities. The past is reminder of the millennial flows and connections between Serbian, Croatian, Bosnian and Yugoslavia culture. We should stop with taboos and stereotypes about where the writers belong to. We should understand and let their writings to speak about their identity. Besides being literary names, Ivo Andrić and Meša Selimović also are great creators who are surprising us with their inner strength and literary talent. Their greatness is one more reason why their names shouldn't be used for political purposes. They wanted to belong 'there' and 'here'. They should be the bridge that brings us together and not a bridge that separates us. We should let Andrić, Selimović and other writers to become the bridge that brings "our" coast, nation, culture, traditions and even the identities together.
Downloads
##submission.citations##
Eagleton. Terry. 2005. Šta nakon teorije. Zagreb: Algoritam
Hall. Stuart. 2003. Naša minimalna ja. (Razlika/Diference, 3-4). Tuzla:
SUTIgraf.
Kovač. Zvonko. 2005. Međuknjiževna tumačenja. Zagreb: Biblioteka
književna smotra.
Kovač. Zvonko. 2001. Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti.
Zagreb. Biblioteka književna smotra.
Kulesar Szabo. Erno i Oraić Tolić. Dubravka. 2006. Kulturni stereotipi.
Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Zagreb: Press.
Maalouf. Amin. 2002. U ime identiteta. Nasilje i potreba za pripadnošću.
Zagreb: Biblioteka Prometej.
Rizvić. Muhsin. 1995. Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu. Sarajevo:
NIPP Ljiljan.
Said. Edward W. 2007. Nepripadanje. Zagreb: Biblioteka Tridvajedan.
Syndram. Karl Urlich. 2009. Estetika alteriteta: književnost i imagološki
pristup. Uvodu u imagologiju – Kako vidimo strane zemlje. Zagreb.
Selimović. Meša. 1983. Sjećanja. Beograd: Beogradski izdavačko grafički
zavod.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.