RE-PREZENTACIJA MAKA DIZDARA NA INTERNETU
Sažetak
We are living or we used to live in times of globalization, but not many of us know how to define its effects on the kind of communication we all comprehend. Being a new type of media, computers have partially replaced the kind of communication we were familiar with untill the television as a media was born, but it has also replaced the television itself, leading to the fact that computer technology brings about media revolution. Internet transforms the way we communicate and those changes, furthermore, affect us. Important notion regarding Internet culture is that it is a culture of the creator of the Internet, and it is a system of values and beliefs that form our behaviour. The way in which literature exists on the Internet and how its consumers communicate with one another we observed on the example of Max Dizdar - his character and work on the Internet. Literature on the Internet is usually presented through 4-part system, including: Wikipedia (Internet encyclopedia), forum, blog and the official sites. The other forms of re-presentation can or do not have to be present, depending on the fact how interesting the sites are and how many visits per site there are. Representation of Mak Dizdar in all those forms of Internet communication have shown that the Internet communication abstracts the space and time and it circles in waves through virtual spaces, making the consumers a display in which millions of light impulses circle in their homes. Based on the results, it can be noted that the new system of communication is supported by networked integration which is the basic characteristics of its activation and inclusion of all cultural expressions. Therefore, the only important thing for the user becomes the message itself and the past, the presence and the future can be programmed to merge into mutual communication within one single message.
Downloads
##submission.citations##
društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Castells. Manuel. 2000. Informacijsko doba: ekonomija, društvo, kultura, I. dio,
Uspon umreženoga društva. Zagreb: Golden marketing.
Cvjetičanin. Biserka. 2007. Interkulturni dijalog i digitalna kultura. Zarez. 209.
Zagreb.
(http://www.zarez.hr/209/zariste2.html)
Dizdar. Mak. 1997. Kameni spavač. Sarajevo: Svjetlost.
Giddens. Anthony. 2005. Odbjegli svijet: kako globalizacija oblikuje naše živote.
Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancija, Naklada Jesenski i Turk.
Hladnik. Miran. 2007. Wikipedija v izobrazlevalnem procesu.
(http://www.ff.uni-lj.si/slovjez/mh/wikivizobr.html)
Lanier. Jaron. 2005. Digital maoism: The Hazards of the New Online Collectivism.
(http://www.edge.org/3rd_culture/lanier06/lanier06_index.html)
Magary. Al. 2005. Criticism of Wikipedia. Humanist Discussion group 19.
(http://lists.village.virginia.edu/lists archive7Humanist/v19/0347.html)
Marušić. Stanislav. 2005. Homo mobilis. Komunikacija. 10.
(http://www.ericsson.com/hr/etk/novine/kom1005/komunikacijska_prizma.shtml)
Meštrović. Matko. 2002. Vrijeme zbilje: ususret evolucijskom ubrzanju. Zagreb:
Naklada Jesenski i Turk.
Uzelac. Aleksandra. Digitalna kulturna dobra u informacijskom društvu između
javne domene i privatnoga vlasništva. 2004. Medijska istraživanja. 1.
(http://www.mediaresearch.cro.net/clanak.aspx?l=hr&id=222)
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.