NEGDJE IZMEĐU: O JEZIKU SRPSKIH PISACA IZ HRVATSKE
Povzetek
Od 1991. godine srpsko stanovništvo u Republici Hrvatskoj ima status pripadnika nacionalne manjine, dok je srpski klasificiran kao manjinski jezik. Popisi stanovništva provedeni 2001. i 2011. godine donijeli su neočekivane podatke prema kojima je tek četvrtina hrvatskih Srba navela srpski jezik kao materinji. Takvi podaci, međutim, (jednako kao ni zakonski akti o manjinskim jezičnim pravima) ne govore mnogo o tome kakvim se jezikom oni doista služe, već svjedoče tek o tome kojim su imenom ispitanici nazvali svoj materinji jezik.
Ovaj rad posvećen je jeziku književnosti, točnije analizi jezičnih obilježja književnih djela srpskih pisaca iz Hrvatske objavljenih nakon 1991. godine u izdanju Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, u ediciji pod naslovom Mala plava biblioteka. Budući da publicirana književna djela reflektiraju napetost između Deleuzova i Guattarijeva (2013) koncepta manjinske književnosti kao književnosti koju neka manjina stvara na većinskom jeziku te očuvanja manjinskog jezika kroz književno stvaralaštvo, rad propituje kako stvaralaštvo srpskih autora u Hrvatskoj poprima kolektivnu i političku vrijednost.
Prenosi
Literatura
Bugarski, Ranko. (2016). Jezici u potkrovlju [Attic languages]. Beograd: Biblioteka XX vek.
Deleuze, Gilles, Guattari, Félix. (1986). Kafka. Toward a Minor Literature Minneapolis; London: University of Minnesota Press.
Gabrić, Toni. (2007). Dubravko Škiljan: Nemoguće je dokazati da su hrvatski i srpski dva različita jezika. In H-alter. http://www.h-alter.org/vijesti/dubravko-skiljan-nemoguce-je-dokazati-da-su-hrvatski-i-srpski-dva-razlicita-jezika (accessed July 19, 2018).
Иванић, Душан. (2009). Врела у врлети: о књижевноj баштини Срба у Хрватској. Загреб: СКД Просвјета.
[Ivanić, Dušan. (2009). Vrela u vrleti: o kniževnoj baštini Srba u Hrvatskoj [About the literary heritage of Serbs in Croatia]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Иванић, Душан. (1998). Књижевност Српске Крајине. Београд: БИГЗ, Чигоја штампа.
[Ivanić, Dušan. (1998). Kniževnost Srpske Krajne [Literature of the Serbian Krajina]. Beograd: BGZ, Čigoja štampa.]
Jurčec, Mario. (2016). Pupovac na Tribini o jeziku: Srbi bi na HRT-u trebali koristiti dva do tri jezična standarda, ali ne i hrvatski [It is impossible to prove that Croatian and Serbian are two different languages]. In Maportal. URL: http://www.maxportal.hr/vijesti/pupovac-na-tribini-o-jeziku-srbi-bi-na-hrt-u-trebali-koristiti-dva-do-tri-jezicna-standardaali-ne-i-hrvatski/ (accessed July 19, 2018).
Karlić, Virna. (2019). Serbian as a minority language in Croatia. In Zbornik Drage Roksandića. Zagreb: FF-Press. (In press.)
Кораћ, Станко. (1979). Књижевна хрестоматија. Из културне баштине српског народа у Хрватској. Загреб: Просвјета.
[Korać, Stanko. (1979). Kniževna hrestomatija. Iz kulturne baštine srpskog naroda u Hrvatskoj [Literary Chrestomathy. From the cultural heritage of Serbs in Croatia]. Zagreb: Prosvjeta. ]
Кораћ, Станко. (1987). Преглед књижевног рада Срба у Хрватској. Загреб: Просвјета.
[Korać, Stanko. (1987). Pregled kniževnog rada Srba u Hrvatskoj [A review of the literary work of Serbs in Croatia]. Zagreb: Prosvjeta.]
Marinković, Dušan, Karlić, Virna. (2013). Konceptualizacije književno-jezične tradicije Srba u Hrvatskoj [Conceptualizations of the literary-linguistic tradition of Serbs in Croatia]. In: A tko to ide? Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu [And who's going? Croatian Contributions to XV International Slavic Congress]. Marija Turk & Maja Opašić (Eds.). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo. 229−241.
Popis stanovništva, kućanstva i stanova [Census of population, households and apartments]. (2011). In Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku [Population by citizenship, nationality, religion and mother tongue]. Zagreb: Državni zavod za statistiku RH. URL: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf (accessed July 19, 2018).
Rešković, Veronika. (2016). Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe [The Croatian standard language excludes Serbs]. In Forum. URL: http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4 (accessed July 19, 2018).
Tatalović, Siniša. (2001). Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj [National minorities in the Republic of Croatia]. In Politička misao [Political thought]. Vol. XXXVIII. No. 3. 95−105.
Tubbs, Stewart. (2012). Komunikacija – principi i konteksti [Communication – principles and contexts]. Beograd: Clio.
Ustav RH. (1990). Ustav Republike Hrvatske [Constitution of the Republic of Croatia]. Zagreb. URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_56_1092.html (accessed July 19, 2018).
Ustav RH. (2010). Ustav Republike Hrvatske [Constitution of the Republic of Croatia]. Zagreb. URL: https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske (accessed July 19, 2018).
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina [Constitutional Law on the Rights of National Minorities]. (2002). In Narodne novine [National newspapers]. Zagreb. URL: https://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina (accessed July 19, 2018).
Mala plava biblioteka
Babić, Goran. (2015). Nebesa: jedan srpsko-hrvatski roman [Heaven: Serbo-Croatian novel]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Blažević, Mladen. (2008). Tragovi goveda [Traces of cattle]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Blažević, Mladen. (2015). Ilirik [Ilirik]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Деветaк, Небојша. (1997). Расуло. Загреб: СКД Просвјета.
[Devetak, Nebojša. (1997). Rasulo. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Деветaк, Небојша. (1998). Разгртање пепела: записи о трагичној комедији са пjевањем, пуцањем и плакањем. Загреб: СКД Просвјета.
[Devetak, Nebojša. (1998). Razgrtane pepela: zapisi o tragičnoj komediji sa pjevanem, pucanem i plakanem [Ash Unraveling: Records of Tragic Comedy with Singing, Shooting, and Crying] . Zagreb: SKD Prosvjeta].
Деветaк, Небојша. (2008). Узалуд тражећи. Загреб: СКД Просвјета.
[Devetak, Nebojša. (2008). Uzalud tražeći [Looking in vain]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Демић, Мирко. (2001). Ћилибaр, мед, оскоруша. Загреб: СКД Просвјета.
[Demić, Mirko. (2001). Ćilibar, med, oskoruša [Amber, honey, mountain ash]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Grubač, Slobodan. (2015). Pronađene pjesme [Found songs]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Kordić, Miloš. (2005). Propušteno [Forfeited]. Zagreb: Prosvjeta.
Кордић, Милош. (2014). Азбучник села Комоговина. Загреб: СКД Просвјета.
[Kordić, Miloš. (2014). Azbučnik sela Komogovina [Azbučnik of Komogovina village]. Zagreb: SKD: Prosvjeta.]
Mraović, Simo. (2002/2017). Konstantin Bogobojazni [Konstantin Bogobojazni]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Mraović, Simo. (2006). Nula-nula [Nula-Nula]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Оцић, Ђорђе. (2003). Под сумњом. Загреб: СКД Просвјета.
[Ocić, Đorđe. (2003). Pod Sumn’om [Under suspicion]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Roksandić, Duško. (2004). Libido: komedije [Libido: Comedies]. Zagreb: Prosvjeta.
Avtorji se v reviji predstavljajo z izvirnimi prispevki, ki temeljijo na rezultatih lastnega raziskovanja. Tisti, so poleg avtorja znatno prispevali k nastanku prispevka (članka), so poimenovani kot soavtorji. Avtor (in morebitni soavtorji) skupaj s prispevkom odda tudi izpolnjen obrazec za prijavo prispevka (Paper Submission Form), s katerim soglaša z objavo.
Revija sprejema tiste znanstvene prispevke, ki prej še niso bili izdani. V izdajo ne sprejema prispevkov, ki v veliki meri ponavljajo druge, že objavljene prispevke istega avtorja. Za ponavljanje se šteje tudi kompilacija - besedilo, ki ga sestavljajo fragmenti iz že objavljenih monografij ali člankov. Plagiatorstvo in čezmerno (kar pomeni več kot tretjino celotnega obsega) navajanje del drugih znanstvenikov velja za nedopustno. Vsi citati, fragmentarna povzemanja in uporabljeno gradivo se morajo korektno nanašati na avtorje oz. prvotni vir. Če je delež tujega besedila velik, priporočamo, da se število citatov zmanjša in količina izvirnega besedila poveča.
Avtor mora nujno pridobiti dovoljenja za uporabo vseh izposojenih gradiv (kot so denimo ilustracije), pri katerih nima statusa imetnika avtorskih pravic sam. Zagotavlja, da prispevek ne vključuje podatkov, ki niso dostopni javno in bi lahko predstavljali tajne informacije.
V seznam literature se napiše samo tisto gradivo, ki je bilo dejansko uporabljeno za potrebe raziskave oz. na katero se avtor v besedilu dejansko sklicuje.
Priporočjivo je, da se v besedilu (če je le možno) navede vire finančne podpore za izvedbo raziskave, prav tako se lahko doda zahvalo kolegom, ki so kakorkoli pripomogli pri nastajanju članka, ne morejo pa biti opredeljeni kot soavtorji.
Z oddajo besedila in obrazca za prijavo prispevka se avtor uradno strinja z objavo v reviji Filološke pripombe. S tem ostaja imetnik avtorskih pravic, sme pa tudi preklicati objavo, če je prispevek v fazi pregledovanja oz. če še ni objavljen na spletni strani. O preklicu mora pisno obvestiti uredništvo revije.
Za objavo članka avtor ne prejme plačila. Objava je v spletni obliki dostopna brezplačno, in sicer pod licenco Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
Etični Kodeks
Uredništvo
Vse prispevke v prvi vrsti pregledajo sodelavci uredništva, ki so pozorni na skladnost z iskano problematiko in na skladnost s formatom revije. Uredništvo Filoloških pripomb zagotavlja, da izbira recenzentov in rezultati recenzije niso odvisni od komercialnih interesov, spola, narodnosti, verske pripadnosti, politične opredelitve in drugih podobnih dejavnikov. Edini kriterij je akademska ustreznost prispevka.
Ko recenzenta podata mnenje pripravljen za objavo, zavrnjen ali pa zahteva avtorjeve popravke. V primeru nestrinjanja z recenzijo ima avtor pravico pojasniti svoja stališča. Če se stališča obeh recenzentov še vedno razlikujejo od avtorjevih, preveri prispevek tretji recenzent, lahko pa po posebni obravnavi vprašanja o njem glasuje članstvo uredništva.
Recenzenti
Preverjanje prispevka poteka z anonimno recenzijo, ki jo opravita dva eksperta z istega področja (avtor ne izve njunih priimkov, recenzenta ne izvesta priimka avtorja). Za recenzijo se predvideva od 3 do 4 tedne časa. Za recenzente se navadno izbira člane uredništva ali znanstvenike, ki so o isti tematiki pisali v prejšnjih številkah revije, po potrebi pa je mogoče kontaktirati tudi eksperte iz drugih organizacij, mest ali držav.
Recenzent mora biti torej specializiran za isto tematiko, kot je izpostavljena v prejetem prispevku. Uredništvo se prizadeva, da bi zagotovilo izogib konflikta interesov med podanim mnenjem o članku in avtorjem samega članka.
Recenzent je dolžan opozoriti urednika in člane redakcije na kakršnekoli prekomerne podobnosti ali sovpadanja prispevka s teksti, ki jih sicer pozna. Ohranjati mora strokovno tajnost in nima pravice tretjim osebam predstavljati prispevka (in podatkov v njem), dokler ta ni objavljen.
Recenzent poda objektivno, pretehtano in argumentirano oceno prispevka. Kritike oblikuje korektno; tako, da se navezuje samo na besedilo prispevka in informacije, ki jih slednji ponuja.
Uredništvo revije predpostavlja, da sta mnenje in kritični zapis napisana z dobrim namenom - da bi bila avtorju v pomoč pri odpravi pomanjkljivosti oz. da bi se njegovo pisanje izboljšalo do te mere, da bi upravičil javno objavo in dostopnost svojih spoznanj celotni znanstveni skupnosti.