KOСOВEЛ И НИГИЛИЗМ: ПОПЫТКА КОНСТРУКТИВНОЙ ДЕСТРУКЦИИ
Sažetak
The paper proceeds with the question of Kosovel’s attitude towards nihilism. More precisely: what Kosovel understood under this term, which he was acquainted with and himself used, and in what sense did he try to transcend the subject of nihilism. In this context, the discussion primarily turns on Kosovel’s attitude towards Nietzsche, as far as it can be reconstructed with the help of Kosovel’s own formulations in his letters and dairy entries. On the bases of these, it is possible to advance the thesis that the alternative to nihilism for Kosovel was not «will to power» as the active life principle in Nietzsche’s sense. Kosovel’s aspirations followed a different path. Namely, the poet spoke of the ethical revolution, which was simultaneously a spiritual revolution, but not in the name of superman as an exposed, isolated figure of will to power, but in the name of new man, new humanity and its moral attributes. If Nietzsche abolishes the moral differentiation between good and bad and morality as such (morality is immoral), Kosovel’s endeavours go in the opposite direction: he aspires for a pronounced ethical and moral stance, since man – man as an ethical subject – needs to decide between good and bad, justice and injustice every time anew. It is in this light Kosovel’s formulation of man as «ethos incarnate» should be understood. Nietzsche is not the key figure to open the doors into Kosovel’s poetic world. And yet in Kosovel’s perception of Nietzsche there is some kind of a significant ambivalence. This ambivalence was in a way bolstered by what could be referred to as an unintentional misreading of Nietzsche.
Downloads
##submission.citations##
IX/2.
Kos M. Poskusi z Nietzschejem: Nietzsche in ničejanstvo v slovenski literaturi / M. Kos //
Razprave in eseji; 51. Ljubljana, 2003.
Kosovel S. Zbirka Bela krizantema / S. Kosovel. Ljubljana; Trst, 1967.
Kosovel S. Zbrano delo I / S. Kosovel. Ljubljana, 1964.
Kosovel S. Zbrano delo II / S. Kosovel. Ljubljana, 1974.
Kosovel S. Zbrano delo III / S. Kosovel. Ljubljana, 1974.
Kralj L. Ekspresionizem, Literarni leksikon 30 / L. Kralj. Ljubljana, 1986.
Nietzsche F. Sämtliche Werke / F. Nietzsche // Kritische Studienausgabe in 15 Einzelbänden.
München; Berlin; New York, 1988.
Nietzsche F. Tako je govoril Zaratustra. Knjiga za vse in za nikogar / F. Nietzsche // Filozofska
knjižnica; 15. Ljubljana, 1984.
Nietzsche F. Volja do moči. Poskus prevrednotenja vseh vrednot: iz zapuščine 1884/88 /
F. Nietzsche // Filozofska knjižnica; 34. Ljubljana, 1991.
Vrečko J. Srečko Kosovel, slovenska zgodovinska avantgarda in zenitizem / J. Vrečko. 89.
Maribor: Znamenja, 1986.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.