ЗА ИНИЦИЈАЛИТЕ ВО РАДОМИРОВОТО ЕВАНГЕЛИЕ
Sažetak
Радомировото евангелие е најбогато илуминиран македонски ракопис од 13 век и според мотивот на орнаментите припаѓа во групата на ракописи со тератолошки (чудовиштен) стил, кој претставува специфична композиција составена од ленти и гранчиња што меѓу себе се испреплетуваат со чудовишни облици на диви животни и птици, чиишто краци се спојуваат во лентите, мајсторски исцртани, така што не се знае каде завршува фигурата, а каде почнуваат лентите. Орнаментот главно го сочинуваат заставките и декоративните дополнувања, додека буквите (иницијалите), вкупно 314, главно се изведени во тератолошки, плетеничен, а мал број во растителен стил.
Downloads
##submission.citations##
Буслаев, Фёдор, Иванович. 1917. Исторические очерки по русскому орнаменту по рукописях. Петроград: Издание отделения Русского языка и Словесности Академии Наук.
Васиљев, Љупка. 1988. Орнаментика Болоњског псалтира. Во Кирило- методиевскиот (старословенскиот) период и Кирило-методиевската традиција во Македонија. акад. Блаже Конески, акад. Божидар Видоески и акад. Петар Хр. Илиевски. Скопје: МАНУ. 225–231.
Джурова, Аксиния. 1981. 1000 години българска ръкописна книга. Орнамент и миниатюра. София: Издателство Септември.
Жуковская, Лидия, Петровна. 1974. Инициалы в древнерусских рукописных книгах. Во Русская речь, No 3. ред. Борковский В. И. и др. Москва: Наука. 108–121.
Карский. Евфимий, Фёдорович. 1979. Славянская кирилловская палеография. Москва: Наука.
Киселев Н. А. 1975. Из опыта классификации тератологических композиции в памятниках южнославянской и русской письменности XI–XIII вв. Во Зборник Карпато- Дунайские земли в средине века. ред. Гросул Я. С. Кишинев: АН СССР, Институт славяноведения и балканистили.
Кондаков Н. П. 1929. Очерки и заметки по истории средновековнаго искусства и культуры. Прага: Česká Akademie Věd.
Мошин, Владимир. 2009. Избрани дела, кн. VII. прир. д-р Ѓорѓи Поп-Атанасов. Скопје: Менора.
Райновъ, Николай. 1925. Орнаментъ и буква въ славянските ръкописи на Народната библиотека въ Пловдивъ. София: Държавна печатница.
Стасовъ, Владимиръ. 1884–1887. Славянский и восточный орнамент по рукописям древняго и новаго времени, II-III. С. Петрбург: Картографическое заведение А. А. Ильна.
Стасовъ, Владимиръ. 1884. Картини и композиции скрытыя въ заглавныхъ буквахъ древнихъ русскихъ рукописей. С.-Петербургъ: Типография М. М. Стасюлевича.
Стоянов, Маньо. 1973. Украса на славянските ръкописи в българия. София: Български художник.
Харисијадис, Мара. 1966. Грчко-словенски врски на подрачјето на македонската ракописна орнаментика. Словенска писменост, 1050-годишнина на Климент Охридски, Охрид: Народен музеј.111–128.
Щепкина, Марфа. Вячеславовна. 1974. Тератологический орнамент. Древнерусское искусство. Рукописная книга. Москва: Наука. 219–239.
Щепкин, Вячеслав. Николаевич. 1974. Руская палеография. Москва: Наука.
Щепкин, Вячеслав. Николаевич. 1906. Болонская псалтырь. С.-Петербургъ: Императорска академия Наукъ.
Radijčić, Svetozar. 1950. Stare srpske minijature. Beograd: Naučna knjiga.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
