СТАРОЗАГОРСКИ МАКЕДОНСКИ ПОЕТСКИ КРУГ
Sažetak
The city of poets and linden trees, Stara Zagora, is one of the eminent Bulgarian cultural centers that has contributed many a name for Bulgaria’s national literature, fostering many prominent poets. These include: Kiril Hristov, Nikolaj Liliev, Dimitar Povrzachov, Geo Milev, Ivan Hadzihristov, Ivan Mirchev. As a part of the large group of Macedonian denizens, within the city, who arrived through the semblance of many re-mappings of historical borders, whilst seeking one’s own sense of belonging, a few literary names crop up. During the 1930s, a small group of authors is assembled, a group which will leave a lasting mark on the city’s literary life, and in the interim years between the two World Wars, these men will leave their own mark on the cultural life within the greater Bulgarian state. The first indications of such literary activity, in regards to the Macedonian Poetry Circle from Stara Zagora, come to us though Konstantin Konjarov. In the second half of the 1920s, a youth called Hristo Ognjanov, born in 1911, in the village of Tresonche, in Macedonia, comes to Stara Zagora. He matches the success of his brother Boris, finishing the five-year high school for a period of three years. The all-boys high school in Stara Zagora, ‘Ivan Vazov’, is characterized for its military discipline, but at the same time offering a rich cultural life. Beginning with 1921, a literary circle, with its own publication titled ‘Echo’ commenced with its work. Ognjanov stood out amongst the host of students and teachers as an authority figure, as a poet and as the publication’s editor. During these times, Ognjanov writes, that three more Macedonian youths, born in Stara Zagora, proliferate their poetic stance: Serafim Grigorov, a son of a mason from Tresonche, Evgeni Stamatov, whose father was a mason from Galichnik, and Konstantin Konjarov, also the son of a mason, relocated from Rosoki. Amongst the four, as the most gifted one in the eyes of the literary public, comes Grigorov, who was a student of the vocational high school and the editor of the publication ‘Nachalo’.
Downloads
##submission.citations##
1995 година.
Писмо од К. Коњаров, 2 октомври 1995 година, Стара Загора.
Родина, СофиÔ, год. 3, бр. 11, 27 априлÍ 1929 год., стр. 6.
Родина, СофиÔ, год. 7, бр. 6, мартÍ 1933 год., стр. 15.
Родина, СофиÔ, год. 5, бр. 2, октомври˙ 1930 год., стр. 15.
Родина, СофиÔ, год. 5, бр. 4, декември˙ 1930 год., стр. 14-15.
Родина, СофиÔ, год. 5. бр. 8 и 9, априлÍ и ма˙ 1931 год., стр. 17.
Родина, СофиÔ, год. 7, бр. 1, октомври˙ 1932 год., стр. 14.
Родина, СофиÔ, год. 3, бр. 6, 15 февруари˙ 1929 год., стр. 4.
Родина, СофиÔ, год. 3, бр. 7, 1 мартÍ 1929 год., стр. 4-5.
Родина, СофиÔ, год. 4, бр. 1 и 2, 15 Ôнуари˙ 1930 год., стр. 17-19; бр. 3, февруари˙ 1930 год.,
стр. 11-12; бр. 5, априлÍ 1930 год., стр. 10; год. 4, бр. 6-7, ма˙ 1930 год., стр. 12-13.
Родина, СофиÔ, год. 2, бр. 3, ноември˙ 1927 год., стр. 16, 14.
Серафим, Григоров. Песни. Книжевна академија, Скопје, бр. 1, пролет 2003, стр. 63-74.
Христо ОгнÔновÍ, Óжни вeтрове, Книгоиздателство Т. Ф. ЧипевÍ, СофиÔ, 1938, стр. 46.
Христо ОгнÔновÍ, КÏмÍ родината, Родина, СофиÔ, год. 7. бр. 1, октомври˙ 1932 год., стр. 3.
Евгени˙ СтаматовÍ, ОбичамÍ родниÔ кÍтÍ, Родина, СофиÔ, год. 3, бр. 14, 15 Óни˙ 1929
год., стр. 6.
Константин КонÔров, Самочуствие, Стара Загора, 1996, стр. 21.
СерафимÍ ГригоровÍ, НоÈÏ кÍмÍ МакедониÔ, Родина, СофиÔ, год. 3, бр. 1, 1 декмеври˙
1928 год., стр. 2.
Христо ОгнÔновÍ, ЗаврÈане, Родина, СофиÔ, год. 6, бр. 9, Óни˙ 1932 год., стр. 13.
Евг. СтаматовÍ, Ние идемÍ, Родина, СофиÔ, год. 2, бр. 7, мартÍ 1928 год., стр. 12.
К. Коњаров, Самочуствие, стр. 14; истото во Песни на Скопје, предговор и избор Васил
Тоциновски, изд. Дирекција за култура и уметност, Скопје, 2000, стр. 181.
ГрадÍт на мечтите, Стихове за Стара Загора, сÍставителство и редакциÔ СтоÔн Стаев и
Христина Илиева, изд. ОпÈински народен свет, Стара Загора, 1989, стр. 62; ГрадÍт на
поетите, АнтологиÔ от стихотворениÔ на старозагорски творци, подбор и опÈа редакциÔ
Иван Гранитски, изд. „Захари˙ СтоÔнов”, СофиÔ, 2000, стр. 258; Стара Загора градÍт на
поетите, антологиÔ, сÍставител Георги œнев, изд. Макрос, Пловдив, 2002, стр. 215.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.